Vjerovatno bacate najzdraviji dio voća i povrća: Ono što čistite i bacate zapravo je puno vitamina.

Vijesti
Vjerovatno bacate najzdraviji dio voća i povrća: Ono što čistite i bacate zapravo je puno vitamina.

Kada jedemo bananu, kivi ili ananas, obično bacamo koru bez razmišljanja. Isto radimo i sa povrćem, pa uklanjamo sjemenke, peteljke i sve što nam se čini suvišnim. Nova naučna istraživanja, međutim, pokazuju da kore i sjemenke koje završe u kanti za smeće mogu imati znatno više vrijednih hranjivih tvari od onoga što jedemo svaki dan.

Kore i sjemenke su bolje od voća u 10 od 12 namirnica
Naučnici sa londonskog Kraljevskog koledža (King's College London) analizirali su 12 vrsta voća i povrća. U čak deset slučajeva, dijelovi koji se obično bacaju, poput kore, sjemenki i stabljika, imali su više dijetalnih vlakana od jestivih dijelova. Studija je objavljena u Međunarodnom časopisu za prehrambene nauke i ishranu.

Ananas je dao najzanimljiviji rezultat. Njegova kora i tvrdi centar sadrže otprilike pet puta više vlakana od sočnog dijela ploda. Kora i sjemenke muškatne tikve imale su čak 9,25 grama vlakana na 100 grama, što je gotovo trećina preporučenog dnevnog unosa za odrasle prema britanskim smjernicama.

Lubenica nije izuzetak. Njena bijela kora sadrži 2,1 gram vlakana na 100 grama, otprilike koliko i kriška integralnog hljeba. Brokula je suprotna: stabljika ima oko 28 posto manje vlakana od cvjetića.

Bacamo do 48 posto onoga što kupimo
Dr. Rachel Gibson, stručnjakinja za ishranu i dijetetiku na King's Collegeu koja je vodila istraživanje, rekla je da je razlika u vlaknima iznenađujuća. Dijelovi koje uklanjamo tokom pripreme činili su između 25 i 48 posto ukupne težine analiziranog voća i povrća. To znači da bacamo značajan dio hrane koju kupujemo, a s njom i dio hranjivih tvari.

Vlakna pomažu probavnom sistemu i doprinose osjećaju sitosti, a prehrana bogata vlaknima povezana je s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Zato naučnici vjeruju da bi pametnija upotreba voća i povrća mogla povećati unos vlakana i smanjiti količinu bačene hrane. Cilj nije jesti velike količine kore, već postepeno koristiti dijelove koji su pogodni i sigurni za konzumaciju.

Koje dijelove voća i povrća ne treba odmah bacati?

Kivi se može jesti s dobro opranom korom. Nasjeckajte stabljike brokule i dodajte ih prženim jelima, supama ili varivima. Sjemenke paprike koristite u određenim jelima, pecite sjemenke bundeve, a bijelu koru lubenice koristite za kuhana jela ili zimsku hranu.

Budite oprezni s ananasom. Iako su kora i tvrdi dio bogati vlaknima, hrapava vanjska kora se ne smije jesti sirova , jer takvi dijelovi zahtijevaju pravilnu pripremu i sigurnosne provjere. Uvijek temeljito operite voće i povrće pod mlazom vode, čak i ako ih planirate oguliti.

Pesticidi i pranje - zašto ovo nije poziv da pojedete sve

Istraživači upozoravaju da rezultati nisu poziv da se pojede svo ostatno voće i povrće. Potrebna su dodatna istraživanja o mogućim ostacima pesticida, drugim zagađivačima i sigurnosti određenih dijelova biljaka . Studija je mjerila samo sadržaj vlakana, a nije ispitivala da li konzumiranje ovih dijelova poboljšava zdravlje ljudi.

Na Kraljevskom koledžu organizovan je program sa jelima pripremljenim od većine biljke. Učesnici su bili više zainteresovani za zdravstvene prednosti, prvenstveno veći unos vlakana, nego za ekološki značaj manjeg otpada. Kora i sjemenke stoga nisu automatski zdravije od ploda u svakom pogledu, ali su nedovoljno iskorišten izvor vlakana .

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte se sa svojim ljekarom.

Novo