Kardiolog moli ljude da prestanu da jedu ovu popularnu grickalicu - kod nas je najprodavanija

Kada je riječ o očuvanju zdravlja srca, najviše pažnje obično se posvećuje najvažnijim faktorima rizika – kontroli nivoa holesterola, održavanju krvnog pritiska u zdravim granicama, redovnoj fizičkoj aktivnosti i izbjegavanju pušenja.

Sve su to izuzetno važne navike. Međutim, i male odluke koje donosimo između obroka mogu se s vremenom nagomilati i imati značajan utjecaj na zdravlje.

Grickalice su jedna od onih navika o kojima rijetko razmišljamo. Jedemo ih u automobilu, za radnim stolom ili na kauču dok gledamo seriju. Budući da to često radimo automatski, lako izgubimo predstavu o tome šta i u kojim količinama zapravo jedemo.

To je važno jer ishrana ima veliku ulogu u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Prema podacima Klinike Cleveland, čak 90 posto slučajeva srčanih oboljenja može se spriječiti zdravijom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i izbjegavanjem pušenja.

Prerađene namirnice predstavljaju važan dio ovog problema. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da najveći dio soli (natrija) koju Amerikanci unose potječe iz upakovane hrane i obroka u restoranima, dok su istraživanja povezala ishranu bogatu natrijem s kardiovaskularnim oboljenjima. Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) također istražuju povezanost ultraprerađene hrane i srčanih bolesti.

Dobra vijest je da ne morate preko noći potpuno promijeniti način ishrane kako biste postigli pozitivne rezultate. Male, postepene promjene obično se lakše usvajaju i duže zadržavaju od radikalnih promjena. A prema riječima jednog kardiologa, postoji veoma popularna grickalica čiju bi konzumaciju prvo trebalo preispitati.

Popularna grickalica koja nije dobra za srce

Riječ je o čipsu, koji je u Srbiji jedna od najprodavanijih grickalica. Doktor Kaustubh Dabhadkar, kardiolog iz Instituta za srce i krvne sudove Novant Health, ranije je za magazin Parade.com izjavio da je čips jedna od najgorih namirnica za zdravlje srca, zajedno sa sladoledom i zaslađenim pićima. Problem nije samo u njihovom sastavu već i u načinu na koji ih obično konzumiramo.

„Sve tri ove vrste proizvoda lako su dostupne u većini domaćinstava i gotovo svim restoranima. Osim toga, često ih jedemo iz navike, potpuno nesvjesno“, rekao je dr. Dabhadkar.

Čips je kaloričan, najčešće se prži i uglavnom sadrži mnogo soli, što ga čini tipičnim primjerom prerađene hrane koja dugoročno može negativno utjecati na zdravlje srca. Dr. Dabhadkar objasnio je šta se događa kada ovakve namirnice čine veliki dio naše ishrane.

„Ishrana bogata kalorijama, naročito zasićenim i transmastima, kao i rafiniranim ugljikohidratima, povećava nivo štetnih masnoća u organizmu i nivo inzulina“, rekao je dr. Dabhadkar.

„Kombinacija tih faktora potiče nakupljanje holesterola u arterijama, što dovodi do njihovog otvrdnjavanja i stvaranja aterosklerotskih plakova.“

Šta jesti umjesto čipsa za zdravije srce

Umjesto da se potpuno odreknete grickalica, dr. Dabhadkar preporučuje da promjene uvodite postepeno i promišljeno. Kako ističe, takav pristup mnogo je djelotvorniji od pokušaja da odjednom potpuno promijenite način ishrane i životne navike.

Jednostavan način da počnete jeste da svake sedmice jednu namirnicu siromašnu hranjivim materijama zamijenite nečim što doprinosi zdravlju srca. Ako uz užinu obično jedete čips, pokušajte ga zamijeniti šakom orašastih plodova. I dalje ćete uživati u hrskavoj teksturi, ali ćete unijeti znatno više hranjivih materija.

Općenito, dr. Dabhadkar savjetuje da prednost dajete namirnicama bogatim vlaknima i nezasićenim mastima, a koje imaju nizak glikemijski indeks.

Važno je i kako jedete. Dr. Dabhadkar savjetuje da hranu konzumirate svjesno, umjesto da grickate ispred televizora ili računara. Kada obraćate pažnju na ono što jedete, više ćete uživati u okusima, a manja je vjerovatnoća da ćete pojesti više nego što vam je potrebno.

Osim izbora grickalica, kardiolog ističe da su za zdravlje srca važni i dovoljno sna, upravljanje stresom, redovna fizička aktivnost i održavanje društvenih veza. Istraživanja su pokazala da usamljenost i društvena izolacija također predstavljaju faktore rizika za razvoj srčanih oboljenja.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara.