Idealna radna sedmica u svijetu ne traje 40 sati: Novi model rada predlaže i Studentska lista

Da li je četverodnevna radna sedmica budućnost? U SAD-u predložen rad od 32 sata

U američkom Kongresu predstavljen je novi prijedlog zakona kojim se nastoji skratiti standardna radna sedmica sa 40 na 32 sata. Inicijativa senatora Bernieja Sandersa i kongresmena Marka Takana predviđa da se zaposlenima prekovremeni sati plaćaju za svaki radni dan duži od osam sati. Promjena bi se uvodila postepeno tokom četiri godine, piše The Independent.

Potraga za idealnim brojem sati

Iako prijedlog cilja na 32 sata, postavlja se pitanje da li je to zaista idealna mjera. Ekonomisti sa Univerziteta Duke utvrdili su da je „optimalna“ radna sedmica za dobrobit zaposlenih bliža brojci od 37 sati. Ipak, ističu da bi se pozitivan utjecaj na kvalitet života osjetio i uz radnu sedmicu od 32 sata.

„Nivo poboljšanja kvaliteta života prvenstveno zavisi od toga da li će ove promjene direktno utjecati na radnike koji trenutno rade izuzetno veliki broj sati“, naveli su istraživači u svojoj studiji iz 2025. godine.

Svoje nalaze zasnovali su na podacima prikupljenim od radnika u Njemačkoj, koji, slično kao i Amerikanci, često rade više od 40 sati sedmično.

Američki standard i praksa

Podaci pokazuju značajnu razliku u radnim navikama. Istraživanje Arizona State Universityja iz 2016. godine otkrilo je da američki radnici na poslu provedu čak četvrtinu vremena više od zaposlenih u Evropi.

Prema izvještaju Gallupa iz 2025. godine, prosječni Amerikanac zaposlen s punim radnim vremenom tokom 2024. godine radio je oko 43 sata sedmično. Standard od 40 radnih sati sedmično u SAD-u je na snazi od 1940. godine, kada je izmijenjen Zakon o pravednim radnim standardima.

Utjecaj na zdravlje i produktivnost

Stručnjaci upozoravaju da radna sedmica od 40 ili više sati može imati negativne posljedice. Dugotrajni rad povezuje se s povećanim rizikom od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti.

Studija provedena u Francuskoj 2019. godine pokazala je da osobe koje u prosjeku rade barem jedan desetočasovni dan sedmično imaju za trećinu veći rizik od moždanog udara u odnosu na one koji redovno ne rade toliko dugo. Taj rizik bio je najizraženiji kod osoba mlađih od 50 godina.

Osim na zdravlje, duže radno vrijeme utječe i na efikasnost. Studija Univerziteta Stanford iz 2013. godine pokazuje da produktivnost počinje opadati nakon 50 radnih sati sedmično.

„Automobil ne radi najbolje kada mu je rezervoar prazan“, objasnio je psiholog dr. Adam Borland iz Cleveland Clinic.

Ograničeno radno vrijeme i sigurni prihodi tokom odsustva

U programu Studentske liste pojavio se prijedlog o mogućnosti uvođenja četverodnevne radne sedmice u Srbiji:

Prekovremeni rad ograničit ćemo na osam sati sedmično, a ukupno dnevno radno vrijeme na 12 sati. Poslodavci će svaki dodatni sat evidentirati i platiti, kao i najavljivati raspored rada svojim zaposlenima najmanje sedam dana unaprijed. Pravom na isključenje nakon radnog vremena zaštitit ćemo slobodno vrijeme od stalnih poslovnih zahtjeva.

Poslodavcima koji se za to opredijele omogućit ćemo da, uz očuvanje zarada zaposlenih, uvedu četverodnevnu radnu sedmicu s punim radnim vremenom od 32 sata.

Naknadu za bolest ili povredu van rada tokom prvih 30 dana povećat ćemo na najmanje 75 posto odgovarajućeg prosjeka, uz zaštitu minimalne zarade, a povoljniji tromjesečni prosjek koristit ćemo za obračun bolovanja i godišnjeg odmora. Sankcionisat ćemo umanjivanje osnovne zarade zbog učinka i kažnjavanje opravdanog odsustva gubitkom bonusa.

Kroz dostupne javne usluge staranja i penzijsko vrednovanje porodične brige rasteretit ćemo osobe koje zbog nje napuštaju plaćeni rad.