Kakav poklon Putinu! Washington Post: Rusija već slavi, Amerikanci su pristali...

Svijet
Kakav poklon Putinu! Washington Post: Rusija već slavi, Amerikanci su pristali...

Rusija već slavi stratešku pobjedu. Naime, još uoči novih pregovora o završetku rata u Ukrajini, koji su danas počeli u Abu Dhabiju, američka administracija pristala je otvoriti i pitanje budućeg sigurnosnog poretka u Evropi. Upravo je to jedan od ciljeva koje Moskva godinama pokušava ostvariti, piše The Washington Post.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još od početka invazije 2022. godine tvrdi da je Rusija morala reagovati zbog širenja NATO-a na istok i navodnog progona etničkih Rusa u istočnoj Ukrajini. SAD i evropski saveznici odbacili su te tvrdnje kao neutemeljene.

Međutim, na pregovaračkom stolu sada bi se mogla naći i ideja o stvaranju „šire evropske sigurnosne arhitekture“. Američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet, time bi mogli otvoriti veoma složeno pitanje o kojem, upozoravaju evropski zvaničnici i stručnjaci, nemaju dovoljno znanja.

Postoji bojazan da bi takvi razgovori mogli ići naruku Kremlju: Rusija bi dobila priliku da ponovo raspravlja o tome kako bi trebala izgledati evropska sigurnost, iako je upravo ona svojim ratovima i napadima na susjedne zemlje urušila postojeće dogovore.

Evropljani zato poručuju da se o tome ne može razgovarati dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine.

„Evropska sigurnosna arhitektura već postoji. Problem je u tome što Rusija stalno krši sporazume na kojima se ona temelji“, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, misleći na NATO i Evropsku uniju.

Kremlj objavio ko će pregovarati o završetku rata u Ukrajini. Evropljanima nema mjesta za pregovaračkim stolom

Evropa ne želi da se o sigurnosti razgovara iza njenih leđa

Evropske države, osim toga, ne žele da Washington i Moskva o njihovoj sigurnosti razgovaraju iza njihovih leđa. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da traže učešće svojih predstavnika na pregovorima u Abu Dhabiju.

Daniel Fried, bivši američki pomoćnik državnog sekretara za Evropu, prilično oštro kritikovao je Trumpove pregovarače.

„Užasno je što Kushner i Witkoff ne znaju s čim imaju posla. Predsjednik može za specijalnog izaslanika imenovati prijatelja, ali mora slušati stručnjake. Svako im je mogao reći da je razgovor o poslijeratnoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi upravo ono što Kremlj želi“, rekao je.

Trumpova administracija već mjesecima pokušava vratiti Rusiju za pregovarački sto, ali bez većeg uspjeha. Moskva ne pokazuje spremnost na ustupke, a istovremeno nastavlja napade na ukrajinske gradove. U prošlosedmičnom ruskom napadu na mjesto podjele humanitarne pomoći u Zaporiškoj oblasti poginule su najmanje 53 osobe.

Dodatni problem, upozoravaju aktuelni i bivši američki sigurnosni zvaničnici, jeste nedostatak iskustva Witkoffa i Kushnera u ovakvim pregovorima. Smatraju da bi Rusija to mogla iskoristiti, posebno zato što američka strana već spominje mogućnost poslovnih dogovora s Moskvom, iako prekid vatre nije ni blizu.

„To se uvijek događa kada pregovore prepustite poslovnim ljudima“, rekao je jedan američki zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman.

Trump je u nedjelju, u intervjuu za emisiju „60 Minutes“ televizije CBS, izjavio da vjeruje kako su „veoma blizu postizanja dogovora“. Dodao je i da bi Ukrajina nakon rata vjerovatno mogla „završiti u malo drugačijem obliku“.

Kushner je u četvrtak na društvenim mrežama iznio šta bi novi sigurnosni okvir trebao sadržavati: redovne sigurnosne razgovore, pouzdane kanale komunikacije u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje opasnosti od eskalacije. Naglasio je da svaki dogovor mora poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i pravo svake države da samostalno donosi odluke.

Međutim, bivši američki i evropski zvaničnici podsjećaju da su takvi dogovori već postojali. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija i Zapad sklopili su niz sporazuma, među kojima je i Osnivački akt NATO-a i Rusije iz 1997. godine. Problem je u tome što ih je Moskva kasnije sama prekršila napadima na susjedne zemlje, uključujući Gruziju i Ukrajinu.

„Sve to zvuči sjajno. Problem je u tome što je upravo takvu sigurnosnu arhitekturu Rusija pokušala uništiti“, rekao je Eric Ciaramella, bivši visoki zvaničnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dodao je da poštovanje granica i prava država da same biraju saveze nije ono što Moskva želi.

Fried podsjeća da je Rusija još 2021. godine od SAD-a tražila povlačenje NATO-a na granice iz 1997. godine, što bi značilo veliko ograničavanje njegovog utjecaja u istočnoj Evropi.

„Znamo šta Rusija želi – ponovo uspostaviti granicu Željezne zavjese kao granicu svoje sfere dominacije“, rekao je.

Prema riječima zvaničnika upoznatog s pregovorima, Kushner kao mogući model spominje Vijeće NATO-Rusija, osnovano nakon Hladnog rata. Međutim, ono je suspendovano 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima. Fried smatra da takav model više nije dovoljan, posebno nakon što je Moskva počela provoditi i hibridne operacije protiv evropskih država.

„Problem nije u tome što ne postoji sigurnosna arhitektura. Problem je u tome što su je Rusi srušili i sada žele ponovo pregovarati o njenim temeljima“, rekao je Fried. Dodao je da Rusija možda ima legitimne sigurnosne interese, ali ih ostvaruje na način zbog kojeg se nijedna druga država ne može osjećati sigurno.

Otvaranje pitanja evropske sigurnosti u okviru pregovora o Ukrajini upravo je ono što Moskva već dugo priželjkuje. Istovremeno, to pokazuje koliko Trumpova administracija želi postići bilo kakav pomak nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima i sve većeg opterećenja ratom s Iranom.

„Možda Trump jednostavno želi neku pobjedu“, zaključio je Fried.

Novo