Hakeri ukrali tajne podatke i otkrili koliko je Rusa poginulo u Ukrajini

Prema podacima koji su procurili iz ruske državne agencije za statistiku Rosstat, u ratu u Ukrajini poginulo je više od 450.000 Rusa. Time je rat, koji traje od 2022. godine, postao četvrti najčešći uzrok smrti u Rusiji, piše The Moscow Times.
Rusija nije zvanično objavila svoje gubitke na ratištu od septembra 2022. godine, a nezavisne procjene redovno odbacuje kao nepouzdane. Prema podacima Rosstata, rat u Ukrajini najsmrtonosniji je sukob za Rusiju od Drugog svjetskog rata i daleko premašuje broj od 13.000 sovjetskih vojnika poginulih tokom devetogodišnjeg rata u Afganistanu.

Rosstat je bio meta kibernetičkog napada od 29. oktobra do 1. novembra. Napad su izvele hakerske grupe Bjeloruski kibernetički partizani i Silent Crow, koje su na naslovnoj stranici agencije ostavile svoje poruke. Te grupe, koje su u Rusiji zabranjene kao „ekstremističke organizacije“, ukrale su podatke o ruskoj ekonomiji, demografiji i ratnim gubicima.

„Ovo je dosad najznačajnije curenje podataka o ruskim žrtvama“, izjavio je za The Moscow Times Janis Kluge, voditelj odjela za Rusiju i Evroaziju u Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. „Mislim da je sada potvrđena činjenica da rat nikada nije bio smrtonosniji nego što je trenutno.“

Osim aktivnih vojnika, brojka koju je izračunala grupa Silent Crow uključuje i civile poginule u zračnim napadima, kao i tokom ukrajinskog upada u rusku regiju Kursk 2024. godine. Ukupan broj poginulih vjerovatno je i veći jer podaci ne obuhvataju nestale vojnike, kao ni 27.000 stranih boraca za koje se procjenjuje da su regrutovani u ruske oružane snage.

The Moscow Times nasumično je provjerio 50 imena iz baze podataka koju vode Mediazona i BBC na ruskom jeziku te ih uporedio s podacima grupe Silent Crow, ali nije mogao u potpunosti potvrditi cijeli skup podataka.

Ipak, brojke se podudaraju s drugim procjenama ruskih gubitaka. Britansko ministarstvo odbrane početkom septembra objavilo je da je više od pola miliona ljudi poginulo boreći se na strani Rusije, dok bi ukupan broj žrtava, uključujući ranjene, mogao dostići 1,5 miliona.

Od početka invazije na Ukrajinu, na svaki osvojeni kilometar teritorije poginulo je 6,2 Rusa. Osvajanje teritorije svake godine postaje sve skuplje jer broj evidentiranih smrtnih slučajeva raste, iako je rusko napredovanje na ratištu usporeno.

Baza podataka pokazuje da nisu svi stradali u direktnim borbama. U 14.160 slučajeva zabilježena je smrt pripadnika ruskih oružanih snaga iz neborbenih razloga, što uključuje bolesti, saobraćajne nesreće ili samoubistva. Više od 32.000 ljudi preminulo je od rana koje su zadobili najmanje godinu ranije.

Bjeloruski kibernetički partizani objavili su nešto manju brojku od 393.881 poginule osobe. Koristili su drugačiju metodologiju i računali samo smrtne slučajeve vojnog osoblja ili civila u samim borbama, kao i one koji su nastupili kao dugoročna posljedica sukoba.

Neravnomjeran teret rata

Zabilježeno je da se 72 posto smrtnih slučajeva dogodilo u takozvanoj Donjeckoj Narodnoj Republici, gdje je više od 20.000 ruskih vojnika poginulo tokom desetomjesečne bitke za Bahmut.

Podaci potvrđuju istraživanja koja pokazuju da su ruske etničke republike nesrazmjerno pogođene mobilizacijom i regrutacijom. Veliki gradovi poput Moskve bilježe manji udio u ukupnim žrtvama nego što bi se očekivalo s obzirom na broj njihovih stanovnika.

Istraživačica Maria Vjuškova rekla je za The Moscow Times da politika regrutacije Kremlja za neke od najmanjih etničkih skupina u Rusiji predstavlja „istrebljenje čitavih naroda“. Muškarci se privlače u vojsku platama koje su daleko veće od svega što im je dostupno u njihovim regijama, kao i izdašnim naknadama za porodice u slučaju smrti. Nekima se čak nudi i izlazak iz zatvora.

Kluge je za The Moscow Times dodao da, iako su podaci Rosstata dramatični, sami po sebi vjerovatno imaju mali ekonomski utjecaj. „To je oko pola posto radno sposobnog stanovništva Rusije, koje broji 80 miliona ljudi. To nije dovoljno da postane glavna vijest jer muškarci koji se bore uglavnom ionako nisu radili na visokoproduktivnim poslovima.“

„Ipak, glavni značaj je politički“, dodao je. „Radi se o tome ko pobjeđuje u ovom ratu, a ne možete reći da Rusija pobjeđuje ako gubi stanovništvo ovom brzinom.“