Polovici nacije preko noći blokirani računi, nemaju ni za hranu: U središtu afere - predsjednik

Slom digitalne banke u Paragvaju: Milioni građana ostali bez pristupa novcu

Paragvajski predsjednik Santiago Peña zasad će ostati na dužnosti nakon što parlament zbog nedostatka kvoruma nije uspio odlučiti o njegovoj ostavci, dok se istovremeno nastavlja postupak njegovog opoziva. Zemlju potresa jedna od najtežih finansijskih i političkih kriza u novijoj historiji, izazvana slomom velike digitalne banke Ueno, zbog kojeg su gotovo tri miliona ljudi ostala bez pristupa svojim bankovnim računima.

Razmjeri skandala teško su zamislivi. Riječ je o banci koja je za svega nekoliko godina postala jedna od najvećih finansijskih institucija u Paragvaju, s brojem klijenata koji odgovara približno 60 posto odraslog stanovništva. Njen slom nije pogodio samo privatnu štednju građana već je poremetio isplatu plaća i penzija te otvorio pitanje sigurnosti ogromnih iznosa javnog novca.

U središtu afere našao se sam predsjednik države, čije su ranije poslovne veze s vlasničkom strukturom banke izazvale ozbiljne sumnje u mogući sukob interesa. Peña odbacuje optužbe za nezakonito postupanje, ali politička kriza već je zahvatila i njegovu vlastitu stranku.

Predsjednik je u četvrtak objavio da podnosi ostavku, poručivši da takvu odluku donosi radi očuvanja stabilnosti zemlje, društvenog mira i demokratskih institucija. Međutim, parlament nije uspio dovršiti postupak prihvatanja ostavke, a predsjednik je potom najavio da će se odazvati pozivu Senata i odgovoriti na optužbe.

Prema izvještajima Reutersa i brazilskog UOL-a, Zastupnički dom jednoglasno je podržao pokretanje postupka opoziva, dok se o daljnjem raspletu treba odlučivati u Senatu.

Kako je jedna banka postala problem cijele države?

Ueno Bank bila je jedan od najupečatljivijih primjera ubrzane digitalizacije paragvajskog bankarstva. Zahvaljujući poslovnom modelu usmjerenom na mobilno bankarstvo i jednostavno otvaranje računa, privukla je milione korisnika i postala izuzetno važna za svakodnevno funkcionisanje finansijskog sistema.

Problem je nastao kada je centralna banka utvrdila ozbiljne nedostatke u njenoj finansijskoj stabilnosti.

Prema zvaničnom saopćenju Centralne banke Paragvaja, odluka o pokretanju postupka sanacije donesena je 2. novembra, nakon što je utvrđeno da je pokazatelj solventnosti banke pao ispod polovine zakonski propisanog minimuma.

Pojednostavljeno, banka više nije raspolagala dovoljnom kapitalnom zaštitom u odnosu na rizike i obaveze koje je preuzela. Takvo stanje zahtijevalo je intervenciju regulatora radi zaštite štediša i sprečavanja širenja krize na ostatak finansijskog sistema.

Milioni računa blokirani, ugrožene i penzije

Posljedice su bile gotovo trenutne. Klijenti su ostali bez pristupa novcu na računima, a finansijska kriza počela se pretvarati u društvenu.

Za građane koji su preko Uena primali plaću ili penziju, odnosno držali životnu ušteđevinu, problem nije bio samo strah od mogućeg gubitka novca. Mnogi su se suočili s mnogo neposrednijim pitanjem: kako platiti hranu, stanarinu ili druge svakodnevne troškove ako ne mogu pristupiti vlastitim sredstvima?

Posebno zabrinjava činjenica da je banka upravljala i znatnim javnim sredstvima. Prema Reutersu, riječ je o približno 850 miliona dolara državnog novca, što je dodatno otvorilo pitanje odgovornosti vlasti za način na koji su ta sredstva povjerena privatnoj finansijskoj instituciji.

Kriza je izazvala proteste u Asunciónu, gdje su građani zahtijevali povrat novca i odgovornost političkih zvaničnika.

Kakve veze predsjednik ima s propalom bankom?

Upravo je odnos predsjednika Peñe i poslovne grupacije povezane s Ueno Bankom pretvorio finansijski slom u prvorazrednu političku aferu.

Peña je ranije bio dioničar holdinga povezanog s vlasnicima banke, a prema dostupnim izvještajima iz vlasničke strukture izašao je u martu 2025. godine. Njegova administracija u međuvremenu je omogućila snažno širenje poslovanja banke, dok su u njoj završavali i veliki iznosi javnih sredstava.

Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da je Carlos Carvallo, čelnik centralne banke kojeg je imenovao Peña, prethodno bio povezan s Uenom. Carvallo je također podnio ostavku tokom krize.

Takav splet okolnosti otvorio je pitanje jesu li poslovni interesi i političke veze utjecali na regulatorne odluke te jesu li nadležna tijela dovoljno rano reagovala na finansijske probleme banke.

Opozicija optužuje predsjednika za sukob interesa i odgovornost za upravljanje krizom, dok on odbacuje tvrdnje o nezakonitom postupanju. Sama činjenica da je bio povezan s vlasničkom grupacijom ne dokazuje krivičnu odgovornost, ali otvara pitanja na koja će istražitelji morati odgovoriti.

Istraga se širi, traži se odgovornost bankara

Finansijski slom već je prerastao u krivičnopravni slučaj. Prema izvještajima Reutersa, tužilaštvo je izdalo naloge za hapšenje osmero sadašnjih i bivših rukovodilaca Ueno Banka.

Istraga bi trebala utvrditi kako je banka koja je raspolagala novcem miliona građana dospjela u stanje ozbiljne nesolventnosti, jesu li finansijski problemi pravovremeno prijavljivani i jesu li nadzorna tijela raspolagala informacijama koje su zahtijevale raniju intervenciju.

Posebno je osjetljivo pitanje javnih sredstava. Naime, ako se pokaže da su državne institucije nastavile povjeravati novac banci uprkos upozorenjima o njenom finansijskom stanju, odgovornost bi mogla nadilaziti upravu same banke.

Za sada, međutim, nije utvrđeno da je Peña lično naredio nezakonito prebacivanje javnog novca ili prikrivanje finansijskih problema.

Hoće li građani dobiti svoj novac?

Centralna banka pokušava ograničiti posljedice sloma i spriječiti širenje panike na druge finansijske institucije.

Prema njenom zvaničnom saopćenju, paragvajski sistem osiguranja depozita garantuje zaštitu štednih uloga do iznosa od 228,3 miliona gvaranija po deponentu u pojedinoj banci, što odgovara iznosu od 75 minimalnih mjesečnih plaća.

Regulator je također najavio početnu isplatu do deset miliona gvaranija pogođenim štedišama, kako bi im omogućio pristup barem dijelu sredstava dok traje postupak sanacije.

Međutim, osiguranje depozita ne znači da će svi građani odmah dobiti cjelokupan novac. Za iznose iznad zakonski garantovane granice daljnji povrat ovisit će o postupku sanacije i raspoloživoj imovini banke.

Centralna banka pritom naglašava da je riječ o problemu konkretne finansijske institucije, a ne o dokazu opće nesolventnosti paragvajskog bankarskog sistema.

Predsjednik pokušao otići, ali politička kriza nije završena

Peñina ostavka trebala je otvoriti put političkom raspletu krize, no neuspjeh parlamentarnog odlučivanja ostavio ga je u neizvjesnom položaju.

Zastupnički dom podržao je pokretanje postupka opoziva, a daljnje odluke sada su u rukama Senata. Peña je poručio da će se odazvati pozivu i iznijeti svoju odbranu.

Važna je pritom i njegova politička budućnost. Paragvajski ustav bivšim demokratski izabranim predsjednicima priznaje poseban status doživotnog senatora, no mogućnost ostvarivanja tog statusa zavisi i od okolnosti prestanka mandata. Zbog toga način na koji će Peña napustiti dužnost nije samo formalno pitanje.

Politički rasplet mogao bi utjecati i na njegov položaj u eventualnim budućim postupcima, premda se parlamentarni opoziv i krivična odgovornost moraju pravno razlikovati.

Kriza koja je razotkrila opasnu koncentraciju novca

Slučaj Ueno Banka pokazuje koliko teške mogu biti posljedice kada velik dio stanovništva i znatna javna sredstva postanu ovisni o jednoj finansijskoj instituciji.

Za milione Paragvajaca slom banke nije apstraktna rasprava o kapitalnim zahtjevima, solventnosti ili regulatornom nadzoru. Riječ je o nemogućnosti pristupa vlastitom novcu, neizvjesnosti oko isplate penzija i plaća te strahu da bi njihova životna ušteđevina mogla biti ugrožena.

U političkom smislu slučaj je još osjetljiviji jer je predsjednik koji je ranije imao poslovne veze s vlasnicima banke sada suočen s mogućnošću gubitka dužnosti upravo zbog krize koju je izazvao njen slom.

Pred paragvajskim institucijama zato su dva neposredna zadatka: omogućiti građanima povrat novca i utvrditi odgovornost za finansijski slom. O ishodu tih postupaka ovisit će ne samo sudbina predsjednika Peñe već i povjerenje građana u bankarski sistem i državne institucije.