Kako Norvežanke zimi suše veš: Koriste caku zbog koje nema vlage u stanu

Kako sušiti veš zimi, a da stan ne postane leglo vlage? Jedna norveška navika rješava problem

Ako se pitate kako sušiti veš zimi, a da prozori ne budu mokri, da se na zidovima ne pojavi plijesan i da stan ne poprimi ustajao miris, vrijedi pogledati kako to rade u Norveškoj. Tamo zime dugo traju i veoma su hladne, pa se posebna pažnja posvećuje kontroli vlage u zatvorenom prostoru.

Jednostavna navika može pomoći da se veš brže osuši, a da se u stanu ne nakuplja previše vlage.

Kada temperature padnu ispod nule, a kiša, snijeg i magla postanu svakodnevica, terasa više nije praktično mjesto za sušenje odjeće. Stalci s mokrim vešom zato se sele u dnevne i spavaće sobe ili hodnike, gdje odjeća ponekad ostaje vlažna i po nekoliko dana. Takva navika može ozbiljno utjecati na kvalitet zraka u domu.

Mokra odjeća postepeno oslobađa vodu u prostoriju, a bez dovoljnog provjetravanja raste relativna vlažnost zraka. Posljedice su dobro poznate: zamagljeni prozori, kondenzacija na hladnim zidovima, neugodan miris i, u najgorem slučaju, plijesan.

Kako Norvežani provjetravaju prostorije dok se veš suši

Nije riječ o skupom uređaju, posebnom deterdžentu niti neobičnom rasporedu odjeće. Suština je u tome da vlaga koju oslobađa mokar veš mora nekuda izaći.

U skandinavskim zemljama zato se primjenjuje pravilo kratkog i intenzivnog provjetravanja, umjesto da prozor satima bude odškrinut. Potrebno je širom otvoriti prozor na nekoliko minuta i omogućiti brzu razmjenu zraka.

Na prvi pogled to djeluje nelogično. Zašto otvarati prozor usred zime kada želite sačuvati toplotu? Odgovor se krije u osobinama hladnog zraka. Vanjski zrak, naročito tokom mraza, često sadrži manje vodene pare od toplog zraka u stanu.

Kada uđe u prostoriju i zagrije se, njegova relativna vlažnost opada, pa može primiti dodatnu vlagu koja isparava iz odjeće. Ipak, učinkovitost ovog postupka zavisi od vanjskih uslova, temperature i ventilacije u domu. Samo provjetravanje ne uklanja automatski svu vlagu.

Zašto nije dobro da prozor stalno bude na kip

Prozor koji je satima otvoren na kip hladi zidove i površine oko okvira. Na ohlađenim površinama lakše se kondenzuje vlaga iz toplog zraka, pa se ona taloži umjesto da nestane.

Mnogo je bolje širom otvoriti prozor na pet do deset minuta, kada to vremenski uslovi i kvalitet vanjskog zraka dozvoljavaju. Ako možete napraviti kratku promaju, razmjena zraka bit će još brža.

Nakon toga zatvorite prozor i pustite da se prostorija ponovo zagrije, dok se veš nastavlja sušiti. Postupak možete ponoviti nekoliko puta tokom dana, naročito ako primijetite kondenzaciju na staklima.

Veš se brže suši kada ima dovoljno prostora

Na jedan stalak često se naguraju majice, pantalone, peškiri i posteljina, tako da se međusobno dodiruju. Upravo to usporava sušenje. Da bi voda iz tkanine lakše isparavala, zrak mora slobodno cirkulisati oko odjeće.

Zato se preporučuje:

- Ostavite razmak između komada odjeće.

- Deblje peškire i dukserice rasporedite tako da budu što više izloženi zraku.

- Košulje i majice sušite na vješalicama kad god je to moguće.

- Stalak ne postavljajte neposredno uz hladan vanjski zid.

- Ne prekrivajte radijatore mokrom odjećom.

Posebno je važno da veš prije sušenja bude dobro centrifugiran, u skladu s oznakama na odjeći. Što manje vode ostane u tkanini nakon pranja, manje vlage završit će u zraku prostorije.

Gdje je najbolje sušiti veš u stanu

Mjesto na kojem sušite veš zimi također je važno. Najbolje je odabrati prostoriju s dobrom ventilacijom, u kojoj možete redovno provjetravati i kontrolisati vlažnost zraka.

U domovima koji imaju vešeraj ili kupatilo s odgovarajućim ventilacijskim sistemom sušenje je znatno jednostavnije. Ako nemate takav prostor, odaberite sobu koju možete redovno provjetravati i u kojoj ima dovoljno mjesta između odjeće i namještaja.

Spavaća soba nije najbolji izbor, naročito ako u njoj tokom noći boravi više osoba, a ventilacija je slaba. Izbjegavajte i hladne zidove, prostor iza velikih ormara te uglove u kojima zrak slabo cirkuliše. Na takvim mjestima vlaga se lakše zadržava i doprinosi nastanku plijesni.

Kako provjeriti koliko je zrak vlažan

Ako zimi često sušite veš u stanu, korisno je nabaviti higrometar. Ovaj uređaj mjeri relativnu vlažnost zraka i pokazuje je li zrak previše vlažan čak i kada na prozorima nema vidljive kondenzacije.

Za većinu stanova praktičan cilj tokom hladnog perioda je relativna vlažnost od približno 30 do 50 posto. Ako često prelazi 60 posto, posebno u hladnim prostorijama, potrebno je poboljšati ventilaciju i provjeriti postoji li problem s kondenzacijom.

Tamo gdje provjetravanje nije dovoljno, može pomoći odvlaživač zraka. On uklanja dio vodene pare i sakuplja je u posebnu posudu, pa se odjeća može sušiti bez prekomjernog povećanja vlage u prostoriji.

Ventilator ima drugačiju ulogu. On ubrzava isparavanje vode iz odjeće, ali sam po sebi ne uklanja vlagu iz stana.

Ne zatvarajte stan potpuno čim stigne zima

Odjeća koja dugo ostaje vlažna poprima ustajao miris, što je posebno primjetno kod debelih peškira, trenerki i posteljine. Dugotrajno povećana vlažnost pogoduje razvoju plijesni i grinja, a osobe s alergijama, astmom ili drugim respiratornim tegobama posebno su osjetljive na loš kvalitet zraka.

Kada napolju zahladni, mnogi potpuno prestanu otvarati prozore, vjerujući da će tako sačuvati toplotu i smanjiti račune za grijanje. Međutim, vlaga u zatvorenom prostoru nastaje svakodnevno, ne samo zbog sušenja veša već i zbog kuhanja, tuširanja i disanja. Bez ventilacije ona se postepeno nakuplja.

Najkorisnija lekcija iz skandinavskih zemalja jeste da dom tokom zime ne treba potpuno zatvoriti, već je važno pametno upravljati vlagom. Kratko provjetravanje, dobro centrifugiran veš, dovoljno razmaka između komada odjeće i kontrola vlažnosti mogu znatno olakšati sušenje.

Za početak nisu potrebni skupi uređaji ni velike promjene u domaćinstvu. Ponekad je dovoljno promijeniti nekoliko svakodnevnih navika kako bi se odjeća brže sušila, a prozori i zidovi ostali suhlji.