Kandić o promjenama u Srbiji: Ovo je lekcija i za građane BiH

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, govorila je za N1 o promjenama u Srbiji nakon izborne pobjede Studentske liste, odnosima sa susjedima i suočavanju s ratnom prošlošću. Poručila je da su studenti pokazali kako se nenasilnim putem može smijeniti autoritarna vlast, što je, kako je istakla, važna lekcija i za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region. Osvrnula se i na genocid u Srebrenici, uklanjanje murala ratnim zločincima u Beogradu te odnos studentskog pokreta prema Republici Srpskoj.
 
Na pitanje N1 kakvu poruku pobjeda studentskog pokreta šalje građanima Bosne i Hercegovine i regiona, posebno u kontekstu politike Milorada Dodika, Kandić je istakla da su studenti pokazali kako se upornošću i nenasilnim djelovanjem može suprotstaviti autoritarnoj vlasti.

"Studenti u Srbiji, oni jesu, da kažem, održali lekciju koja je korisna i za region i svetu. Kako se ruši i smenjuje ne nasiljem, kako se ruši autoritarni sistem, kako se sklanja, kako se ukida moć autoritarnom vođi", kazala je Kandić.

Podsjetila je da su studenti gotovo dvije godine insistirali na tome da institucije rade svoj posao, ne odustajući od svojih zahtjeva.
 
"Znači, oni dve godine ponavljaju da on nije nadležan, da je preuzeo moć koja pripada, da kažem, drugim institucijama", rekla je.

Prema njenim riječima, studenti su od početka imali nekoliko jasno definisanih zahtjeva, a cilj im nije bio da sami provedu potpunu transformaciju društva, već da uspostave sistem u kojem će institucije raditi svoj posao.

Kandić o odnosu studenata prema Republici Srpskoj
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kandić se osvrnula i na ranije planove studenata da posjete pojedine gradove u Republici Srpskoj.
 
"Na primer, taj njihov, njihov plan i njihov odlazak u neke gradove u Bosni i Hercegovini koji su u Republici Srpskoj kada su, ovaj, krenuli kao to je, to je njihov narod, rekli su to je naš narod i onda u jednom trenutku shvatili koja politika tamo vlada i koji je to, da kažem, koji je to deo Bosne i Hercegovine koji najviše sliči Srbiji", kazala je Kandić.

Navela je da su studenti nakon toga odustali od te ideje.

"I onda su doneli odluku, odustali su i više se nisu, da kažem, vraćali na tu temu da treba da se obrate studentima i građanima u tom delu Bosne i Hercegovine", rekla je.

Ocijenila je da takvo suočavanje s političkom realnošću ima efekta, ali da su za dublje promjene potrebni vrijeme i rad.
 
U Beogradu se uklanjaju murali koji veličaju ratne zločince
Komentarišući izjavu Aleksandra Vučića, koji joj je nakon izbornog poraza poručio da je njena politika pobijedila, Kandić je ocijenila da je time pokušao predstaviti buduću vlast kao izdajničku.

"On je htio da pokaže da ovi koji sada preuzimaju vlast, da su oni izdajnici", rekla je.

Posebno je izdvojila promjene koje su već vidljive na ulicama Beograda.
 
"S jedne strane imamo u Beogradu događaje koji su bili nezamislivi do pre dva dana, da se sklanjaju murali, grafiti mržnje, grafiti veličanja onih koji su osuđeni za genocid i ratne zločine, da ljudi su radosni zato što se čisti i pere grad", kazala je Kandić.

Istovremeno je upozorila na snažnu propagandu i govor mržnje koji se nastavljaju na društvenim mrežama i u tabloidima.

Genocid u Srebrenici i suočavanje s prošlošću
Kandić je istakla da su prve izjave predstavnika Studentske liste o odnosima sa susjedima i međunarodnim obavezama Srbije ohrabrujuće.
 
Posebno je ukazala na poruke da se Srbija neće vraćati politici devedesetih godina te da će poštovati međunarodno obavezujuće sporazume.

Govoreći o tome kako će dio srbijanskog društva prihvatiti sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i genocidu u Srebrenici, upozorila je na otpor koji je već vidljiv.

"Vidim koliko ima tog pljuvanja, nazivanja: 'Izdajnici', 'Šiptarska kurvo', 'U Srebrenici se nije dogodio genocid'", navela je Kandić, govoreći o porukama na društvenim mrežama.

Naglasila je da je potrebno mijenjati postojeće politike sjećanja i omogućiti da presuđene činjenice, dokazi i rezultati istraživanja dobiju mjesto u obrazovnom sistemu.

"Kako ćemo se, kako će se to, ovaj, menjati i koliko ćemo mi kao civilno društvo, Fond za humanitarno pravo, imati neku podršku da to, da moramo da, da kažem, utičemo na izmene tih postojećih zvaničnih politika i da zapravo nađemo mesto za presuđene činjenice, za dokaze, za utvrđene činjenice, da se nađu u tim politikama sećanja, a onda to znači i u obrazovnom sistemu", poručila je.

Kandić smatra da se promjene ne mogu dogoditi brzo, ali da civilno društvo ne smije odustati od insistiranja na činjenicama.

"Mislim da ne može, ali znam da nema odustajanja", zaključila je govoreći o mogućnosti brzih društvenih promjena.