Postizborna križaljka u BiH: Hoće li Amerikanci stopirati ulazak SBiH u vlast?

Centralna izborna komisija BiH zvanično je potvrdila rezultate izbora. Raspodjela mandata jasno oslikava da ključne poluge vlasti ostaju u rukama prepoznatljivih, starih stranačkih struktura, ali uz određene unutrašnje rokade i ulazak nekih novih snaga. Iako pojedini upućeni smatraju da će vlast biti, relativno brzo formirana, u odnosu na ono čemu smo svjedočili prethodne četiri godine, ne očekuju se značajniji rezultati buduće koalicije.

Iako su građani kroz Predsjedništvo BiH poslali mješovite poruke, državni parlament u naredne četiri godine biće duboko polarizovan. 42 mandata u Predstavničkom domu podijeliće 16 političkih subjekata. Na samom vrhu je SDA, koji će imati devet mandata, SNSD šest, SDP BiH pet, HDZ BiH uz partnere četiri, SBiH tri. Ključ zakonodavne vlasti u rukama je prepoznatljivih stranačkih aktera, pa su male mogućnosti za "dašak svježeg vjetra" na političkoj sceni, stava su upućeni. 
 
“Znamo njihove domete, njihove stvarne namjere i da ne možemo očekivati ništa novo. Da li će neke nove političke stranke, male, koje će biti, na neki način, dopuna toj koaliciji donijeti nešto novo vrlo je teško očekivati jer one, praktično, nemaju političku moć ni na osnovu izbornih rezultata, ni na osnovu njihove stvarne snage da nešto promijene u BiH”,, rekao je novinar Amir Sužanj. 
 
Okosnicu buduće vlasti, izvjesno je, čine SNSD, HDZ i SDA. Za stabilnu većinu potrebno je još ruku. Dok SDA kalkuliše hoće li za sobom povući SBiH i DF ili SDP, HDZ i SNSD prvoj opciji nisu nakonjeni. HDZ je, nezvanično, više za saradnju sa SDP-om. 
 
“Ne očekujem da će to ići glatko. Ići će vrlo sporo, biće mukotrpno, kao i svaki put do sada nakon svih izbora. Mislim da su se na nivou KS i drugih kantona stvari iskristalisale, a ondje gdje to bude uslovljeno ustavnim inženjeringom gospodina Šmita koji je napravio jednu utakmicu u kojoj HDZ ima jednog više”, istakao je Dennis Gratz iz DF-a.
 
Iako je ostvarila SBiH ostvarila značajan izborni rezultat, problem je što je zbog projekta Južne interkonekcije SAD ne vide kao kredibilnog partnera u vlasti. 
 
“Zbog njenog odnosa, protivljenja Južnoj interkonekciji, na način na koji to Amerikanci vide. To bi mogao da bude jedan veliki problem za SBiH i ne znam kako će se ta priča završiti. Taj američki stav nije takav da bi se tek tako moglo preko njega preći”, stava je Sužanj. 
 
Imajući u vidu da SNSD, s koalicionim partnerima ima jednog više poslanika u PD PS BiH, 34 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je značajno za izbor delegata u Dom naroda, u postizbornoj matematici bez SNSD-a ne može. A hoće li opozicija u Republici Srpskoj prihvatiti poziv lidera SNSD-a i zajednički djelovati na nivou institucija BiH, državni parlamentarac Milorad Kojić za BHRT kaže: 
 
“To sad možemo da predviđamo, ali mi zajedno s koalicionim partnerima i još određenim situacijama možemo da i bez PSS-a i bez SDS-a da imamo četiri delegata u Domu naroda.”

Opozicija u Domu naroda računa na dva delegata. Iako zvaničnog poziva Dodika, tvrde, nije bilo, Pokret Sigurna Srpska mogućnost razgovora ne isključuje. 
 
“Mi, kao Pokret sigurna Srpska smo tako radili i nastavićemo da radimo, kada je riječ o nekim nacionalnim politikama, da nikad tu nećemo biti upitni ni sporni, da se, apsolutno, ne radi ni o kakvom formiranju vlasti, niti o podjeli pozicija”, navodi Mirna Savić-Banjac iz ove stranke. 
 
No, analitičari saglasni – prilikom formiranja vlasti koje će biti intenzivirano nakon konstituisanja Predsjedništva i entitetskih parlamenata, upravo je podjela izbornog plijena kroz podjelu funkcija ono što kreira parlamentarnu većinu.