Svjetska banka upozorava na novi talas poskupljenja-Energenti skuplji 32 posto, gas 60 posto
Cijene energenata u svijetu porast će ove godine za 32 posto, objavila je Svjetska banka, što je znatno više nego što se ranije očekivalo. Posebno snažan rast predviđa se za cijene gasa u Evropi, zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobom na Bliskom istoku.
U aprilskom izvještaju je Svjetska banka prognozirala poskupljenje energenata u ovoj godini za 24 posto, prenosi Hina.
U 2027. energenti bi trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo isti postotni pad banka očekuje i u 2028. godini, pokazuju nove prognoze.
Ponuda nafte trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto, najviše u posljednje četiri decenije, ne računajući recesiju u 2020. godini.
Zbog smanjene proizvodnje cijena nafte marke Brent trebala bi se u kratkoročnom razdoblju zadržati na visokom nivou, uz prosjek od 92 dolara po barelu u ovoj godini. Cijene bi bile još i više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, napominju u SB-u. Potražnja se više smanjila samo u pandemijskoj 2020. godini i u 1980, u razdoblju naftne krize.
Smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebale bi podići cijene plina u Evropi u ovoj godini za gotovo 60 posto, izračunali su u SB-u.
U 2027. evropske cijene plina trebale bi se smanjiti za osam posto, uz kontinuirano ograničenu opskrbu. Normalizacija tržišta u 2028. trebala bi spustiti cijene tog energenta na Starom kontinentu za gotovo 30 posto.
Blaže poskupljenje gnojiva
Gnojivo bi ove godine trebalo poskupjeti za 14 posto, izračunali su u SB-u, prepolovivši prognozu iz aprilskog izvještaja.
U 2027. cijene bi mu trebale pasti za 12,4 posto i vratiti se na nivo iz 2025. godine. Silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2028, uz prognozirani pad cijena od 8,2 posto.
Cijene prehrambenih sirovina trebale bi ove godine porasti nešto više od deset posto i za nešto više od sedam posto u 2027.
U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje iznimno snažan El nino, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i još veća oštećenja na ruskoj naftnoj infrastrukturi, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više no što se očekuje, upozorila je Svjetska banka.
Takav bi razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još četrdesetak miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, naglašavaju.
U 2028. hrana bi trebala pojeftiniti za 5,2 posto, pokazuju izračuni SB-a.
Cijene nafte, prirodnog plina, hrane i metala snažno su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, navodi SB, a situacija bi se mogla još više pogoršati ako se sukob na Bliskom istoku intenzivira i ako šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi bude još veća.
”Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju ekonomski rast”, rekao je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose.
Metali bi ove godine mogli poskupjeti 25 posto i dosegnuti rekordne nivoe. Aluminij, bakar i kositar pritom bi mogli biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje na koju utječu ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.
Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti 40 posto zbog pojačane potražnje za sigurnim ulaganjem u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti, dok se iduće godine očekuje njihovo smirivanje.
