Spremni bombarderi, Patrioti iz Teksasa i upozorenje Zaljevu: Trump razmatra veliki udar na Iran
Sjedinjene Američke Države poručile su nekolicini zaljevskih zemalja da budu spremne na kratku i intenzivnu vojnu kampanju protiv Irana nakon izbora za Kongres, piše Wall Street Journal. Trump još nije donio konačnu odluku.
Kako navodi WSJ, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima, poruke su prenesene diplomatskim i vojnim kanalima i dio su sve većeg broja znakova da se SAD i Izrael spremaju za novu rundu teških borbenih operacija protiv Irana. Cilj bi bio oslabiti Teheran i natjerati ga na pregovore.
Američka vojska iz Teksasa u regiju prebacuje sistem protivzračne odbrane Patriot, a vojnike je povukla s baza na kojima su bili izloženi napadima. Američke snage na Bliskom istoku obnavljaju zalihe municije, a bombarderi i borbeni avioni pripremaju se za udare. Sljedećeg mjeseca bi se armadi od dvadesetak ratnih brodova u regiji trebali pridružiti još jedna udarna grupa nosača aviona i jedinica marinaca, iako bi se dio brodova mogao povući.
Prema izvorima lista, predsjednik Donald Trump još nije odlučio, ali naginje velikom napadu nakon izbora koji bi mogao biti usmjeren na iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja. Alternativa je pokušaj postizanja dogovora, no napori regionalnih posrednika zasad nisu dali rezultat.
"Možda uradimo još jedan mali Epic Fury. Ili će pristati", rekao je Trump prošle sedmice na skupu, misleći na proljetnu kampanju bombardovanja SAD-a i Izraela.
Bijela kuća je poručila da neće komentarisati "osjetljive vojne planove koji možda postoje, a možda i ne postoje" i dodala da Trump drži sve opcije na stolu kako Iran nikada ne bi imao nuklearno oružje. Trump je ranije rekao da neće napasti Iran prije izbora.
Izrael je, prema WSJ-u, također pripremio planove i ciljeve za novi napad, a premijer Benjamin Netanyahu i dalje gura nastavak udara s ciljem slabljenja Irana i, na kraju, rušenja režima.
Povratak zračnim udarima značio bi zaokret od ekonomskog pritiska. Pooštrene sankcije i pomorska blokada mjesecima su zaustavile iransku prodaju nafte, prekinule veći dio zračnih veza i smanjile kopnenu trgovinu.
Analitičari sumnjaju u efekat
Mnogi analitičari ne vjeruju da bi Iran kapitulirao pod novim udarima. Tokom najaktivnije faze rata Iran je pretrpio više od 20.000 udara SAD-a i Izraela, ali je nastavio napadati brodove u Perzijskom zaljevu, gađati američke vojnike i brodove i postavljati teške uslove za pregovore.
Bivši izraelski obavještajac Danny Citrinowicz smatra da je jedna od najvećih grešaka vjerovanje da bi nova runda udara mogla srušiti režim i upozorava da bi bombardovanje moglo Teheran dodatno učvrstiti u raketnom i nuklearnom programu.
Seth Jones iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) ocijenio je da bi Trump novim udarima mogao proglasiti pobjedu i smanjiti američko učešće u ratu, čak i bez odlučujućeg udarca.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi rekao je u utorak Vijeću sigurnosti UN-a da agencija nije uočila aktivnosti na obnovi postrojenja oštećenih u oba rata, ali i da inspektori nemaju pristup, pa ne može potvrditi da Iran nije preusmjerio nuklearni materijal.
Iran je upozorio da bi na svaki napad odgovorio udarima na ekonomske i civilne ciljeve u regiji, kao što je ranije u ratu gađao američke baze, diplomatske objekte, energetska postrojenja i aerodrome u Zaljevu. SAD i saveznici u Zaljevu istovremeno pokušavaju obnoviti zalihe protivraketne odbrane, iscrpljene iranskim napadima.
Iran i dalje ima stotine do hiljade raketa, a zatišje je iskoristio da ojača odbranu i sklapa nove balističke rakete od uskladištenih dijelova, što zabrinjava izraelske zvaničnike. Posrednici pokušavaju obnoviti pregovore, ali SAD insistira na razgovoru o nuklearnom programu, dok Teheran postavlja teške uslove.
