Javio se Nedim Sladić: Jedna stvar me posebno brine

Nakon obilnih padavina koje su pogodile Hercegovinu i ponovo probudile strah od razornih poplava, meteorolog Nedim Sladić donosi ohrabrujuće vijesti. Najopasniji dio vremenskog sistema je prošao. Međutim, dok je jug zemlje strahovao od poplava, Bosna i Hercegovina suočava se s drugim, dugoročnijim problemom.

Prema Sladićevoj analizi, u proteklih nekoliko mjeseci zabilježen je deficit padavina od čak 200 do 400 litara po kvadratnom metru. Rijeke su na izuzetno niskim nivoima, zemljište je isušeno, a predstojeća zima mogla bi imati važnu ulogu u obnavljanju zaliha vode.

Gostujući u emisiji “Novi dan” na N1, Sladić je objasnio šta nas očekuje narednih dana, zašto je snijeg toliko važan i kada ćemo imati pouzdanije prognoze za zimu.

Hercegovina može odahnuti: Najgore je prošlo

Nakon najava da bi u pojedinim dijelovima Hercegovine moglo pasti i do 120 litara kiše po kvadratnom metru, stanovnici ovog dijela Bosne i Hercegovine s posebnom zabrinutošću pratili su vremenske prilike.

Sladić, koji se u program N1 uključio iz britanskog Leicestera, poručio je da je glavnina padavina prošla te da se u narednim satima ne očekuju ozbiljniji problemi.

“Zapravo, vrlo dobro je započeti viješću da je glavnina padavina sada iza nas. Upozorenje koje je bilo na snazi do jučer u kasnim večernjim satima sada više nije na snazi”, kazao je Sladić.

Objasnio je da se sistem obilnih padavina premjestio preko juga i jugoistoka Hercegovine prema Crnoj Gori i Albaniji.

“U narednim satima mi ćemo imati samo prolazne i slabije padavine, koje ne mogu načiniti veću materijalnu štetu niti mogu prouzročiti veće probleme”, naveo je.

Prema njegovim riječima, tokom prethodnog dana u većini gradova Hercegovine palo je između 40 i 70 litara kiše po kvadratnom metru, i to u veoma kratkom vremenskom intervalu.

“Stanovnici Hercegovine mogu sada i odahnuti, budući da tokom jučerašnjega dana jesu pale veće količine padavina u veoma kratkom vremenskom intervalu, u većini gradova između 40 i 70 litara po kvadratnom metru. No, na svu sreću, većih problema nije bilo”, istakao je, spominjući manji odron, odnosno klizište na području Jablanice.

Govoreći o poređenju s katastrofalnim poplavama iz oktobra 2024. godine, Sladić je objasnio da je ključna razlika u brzini premještanja vremenskog sistema.

Ovoga puta sistem se znatno brže premještao prema istoku, pa se intenzivne padavine nisu zadržavale nad istim područjem kao tokom ranije katastrofalne epizode.

BiH nedostaje i do 400 litara kiše po kvadratnom metru

Iako su obilne padavine izazvale zabrinutost u Hercegovini, Sladić upozorava da je jedan od najvećih problema s kojima se Bosna i Hercegovina trenutno suočava upravo nedostatak kiše.

Prema njegovim analizama, deficit padavina traje mjesecima, a posebno je izražen u Bosni.

“Analiza koju sam radio u standardiziranom padavinskom indeksu govori nam da unazad tri do šest mjeseci Bosna i Hercegovina je hronično u nedostatku padavina između 200 i 400 litara po kvadratnom metru u odnosu na neke uobičajene prosjeke”, upozorio je.

Naglasio je da je površinski sloj zemljišta izuzetno siromašan vlagom, a da se problem ne može riješiti jednom epizodom obilnih padavina.

“Mi smo u vrlo izraženoj suši, tako da nama treba dosta padavina, ali ne padavine koje će biti u obliku obilnih pljuskova koje mogu u veoma kratkom vremenskom intervalu izazvati bujice, jer je tlo sada hidrofobno”, objasnio je.

Kako je naveo, isušeno zemljište ne može dovoljno brzo upiti velike količine vode, zbog čega intenzivni pljuskovi mogu izazvati bujične poplave, a da pritom ne doprinesu dovoljno obnavljanju podzemnih rezervi.

“Nama treba jednostavno ravnomjerno raspoređena kiša koja će zaista svaku tu kapljicu pohraniti u zemljište i polako je sprovesti u dublje slojeve”, kazao je.

Rijeke na minimumu, suša se nastavlja

Sladić je upozorio i na izuzetno niske vodostaje rijeka, ističući da se značajnije količine padavina ne očekuju ni u narednom periodu.

“Bosna je i dalje u izrazito jakoj suši, i to ne treba podcjenjivati s obzirom na probleme koje imamo na području Kantona Sarajevo sa vodoopskrbom”, rekao je.

Prema njegovim riječima, u narednih šest do sedam dana ne postoje naznake značajnijeg poboljšanja hidrološke situacije.

“Većina rijeka je i dalje na biološkom minimumu, i takva situacija će se najvjerovatnije i nastaviti, iako će padavina biti, i to prije svega u dane vikenda. Opet su to prolazne i slabe padavine”, objasnio je.

Dodao je da upravo niski nivoi rijeka trenutno smanjuju opasnost od većih riječnih poplava, iako lokalne bujice tokom intenzivnih pljuskova i dalje predstavljaju zaseban rizik.

Hoće li Sarajevo imati dovoljno vode? Snijeg bi mogao biti presudan

Poseban dio razgovora bio je posvećen problemima vodosnabdijevanja u Sarajevu, ali i važnosti snježnog pokrivača za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Voditeljica je podsjetila na upozorenje profesora Nusreta Dreškovića, dekana Prirodno-matematičkog fakulteta, koji je govorio o mogućim ozbiljnim problemima s vodosnabdijevanjem ukoliko tokom zime izostanu značajnije snježne padavine.

Sladić je istakao da stručnjaci poput Dreškovića i profesora Muriza Spahića dobro poznaju hidrološke karakteristike Sarajevskog polja i Bosne i Hercegovine.

“Naravno da je nama glavni faktor za stabilno snabdijevanje i, naravno, za normalno funkcionisanje vegetacije na području Bosne i Hercegovine koliko zapravo mi snijega dobijemo tokom zimskih mjeseci”, kazao je.

Naglasio je da snijeg, uprkos problemima koje može izazvati u saobraćaju i svakodnevnom životu, predstavlja jednu od najvažnijih komponenti prirodnog ciklusa vode.

“Nama je itekako snježni pokrivač bitan, ma koliko on može stvarati određene poteškoće. A vidjeli smo da često se zna desiti da nas 20 ili 30 centimetara, uslovno rečeno, parališe”, rekao je.

Objasnio je da se otapanjem snijega tokom proljeća obnavljaju zalihe vlage u zemljištu i podzemni rezervoari vode, što je posebno važno pred ljetne mjesece.

Dovoljno vlage u zemljištu, dodao je, doprinosi i smanjenju opasnosti od požara tokom sušnih perioda.

Kakva nas zima očekuje? Sladić ne želi davati preuranjene prognoze

Iako su posljednjih sedmica sve češće najave o mogućoj hladnoj i snježnoj zimi, Sladić upozorava da je još rano donositi pouzdane zaključke.

“Kada govorimo o zimi, ove godine i dalje nemamo nikakvih jasnih naznaka šta možemo očekivati”, kazao je.

Objasnio je da na zimske vremenske prilike u Bosni i Hercegovini utječe niz složenih atmosferskih i okeanskih procesa.

Među njima su stanje Atlantskog okeana, stratosferski polarni vrtlog, sjevernoatlantska cirkulacija, ali i temperature površine mora.

Govorio je i o fenomenu El Niño, koji može imati indirektan utjecaj na evropsku zimu, ali je taj utjecaj znatno slabiji nego u područjima bližim Pacifiku.

Prema historijskim obrascima koje je opisao, tokom pojedinih El Niño epizoda prvi dio zime često bude blaži od prosjeka, uz manje snijega.

Međutim, u drugom dijelu zime može doći do promjene atmosferske cirkulacije i češćih prodora hladnijeg zraka.

“Kada gledamo neki obrazac, srednji obrazac svih El Niño fenomena, to uključuje i slabije i srednje jake i izuzetno jake, onda generalno prvi dio zime zna često biti blaži od prosjeka, sa manjom količinom snijega”, objasnio je.

Dodao je da u drugom dijelu zime, kada oslabi utjecaj Atlantika, sjevernija strujanja mogu donijeti hladnije periode i snježne epizode.

Ipak, upozorio je da takvi obrasci ne znače da će se isti scenarij nužno ostvariti i ove zime.

“Ja bih zaista sačekao kraj prve dekade novembra mjeseca, kada će nam doći najnoviji izračuni, koji zapravo i trebaju da budu pandan za sezonsku prognozu za zimu”, poručio je.

Naglasio je da sezonske prognoze govore o vjerovatnoći toplijih, hladnijih, vlažnijih ili sušnijih perioda u odnosu na višegodišnje prosjeke, a ne o preciznom vremenu tokom svakog zimskog dana.

“Zima je jedno od najtežih doba godine za izdati prognozu vremena”, istakao je.

Zlatna jesen ipak nije završena

Za one koji se pitaju jesu li ugodni jesenji dani iza nas, Sladić ima ohrabrujuće vijesti.

Prema njegovoj prognozi, nakon prolaznih slabijih padavina očekuje se stabilizacija vremena, uz jačanje polja visokog zračnog pritiska.

Jutra će obilježiti magla u kotlinama i uz riječne tokove, dok će drugi dio dana donositi više sunčanih intervala.

“Možemo reći da zlatna jesen nije baš otpisana. Bit će tu još uvijek dosta lijepih dana, ali ne treba očekivati pretjerane temperaturne ekscese”, kazao je.

Ipak, stabilnije vrijeme istovremeno znači da se nastavlja period bez značajnijih padavina, što neće pomoći popravljanju hidrološke situacije.

Klimatski ekstremi sve izraženiji: Nakon suše dolaze snažni pljuskovi

Govoreći o klimatskim promjenama, Sladić je upozorio na sve izraženije vremenske ekstreme, posebno na smjenjivanje dugotrajnih sušnih perioda i kratkotrajnih, ali izuzetno intenzivnih padavina.

Osvrnuo se i na istraživanje evropskih ljeta, navodeći da povećanje energije u klimatskom sistemu doprinosi češćoj pojavi ekstremnih vrućina.

Prema njegovim riječima, okeani apsorbuju velike količine energije, što utječe na složene interakcije između atmosfere, mora i kopna.

Takvi procesi, objasnio je, povećavaju mogućnost pojave temperaturnih ekstrema, uključujući i na području Bosne i Hercegovine.

Posebno zabrinjava to što se duži periodi bez padavina sve češće mogu smjenjivati s kratkim epizodama izrazito obilne kiše.

Za zemlju koja se već suočava s izraženim deficitom padavina, takav raspored kiše predstavlja dodatni problem.

Sladić je zato još jednom naglasio da Bosni i Hercegovini nisu potrebni samo veliki ukupni iznosi padavina, nego i njihov povoljan raspored tokom godine.

“Tako ćemo nahraniti naše podzemne rezervoare, a drugi dio posla će svakako odraditi zima”, zaključio je meteorolog Nedim Sladić u razgovoru za N1.