SAD i Evropa bez dogovora o novom visokom predstavniku: Kakva je budućnost OHR-a?

Hoće li Luis Krišok, vršilac dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nastaviti da obavlja ovu dužnost na duži period?

Akteri u Vijeću za implementaciju mira u BiH miruju i nakon održanih izbora u našoj zemlji, pa daju za pravo onima koji tvrde da bi ovaj američki diplomata mogao ostati na toj poziciji i do konačnog zatvaranja OHR-a, piše BHRT.

Potpuni slom povjerenja između SAD-a i nekih evropskih članica Savjeta za implementaciju mira proizveo je pat-poziciju. Krišok je ipak svojom ulogom medijatora svim domaćim političkim akterima, prema riječima Adnana Ćerimagića, analitičara Evropske inicijative za stabilnost, stekao određeni ugled kod evropskih diplomata pa se čini nesavršenim, ali prihvatljivim rješenjem. 

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost kazao je da ovaj okvir, čini se kao neko rješenje koje nije savršeno ni za jednu stranu, ali za obje strane, kaže, barem u ovom trenutku može funkcionisati. 

Bonska ovlaštenja, kako je poznato, ograničena su na očuvanje ranijih odluka visokih predstavnika i u slučajevima udara na Dejtonski sporazum uz prethodnu saglasnost PIK-a. SAD već vode više ekonomsku nego političku diplomatiju u BiH, smatra politička analitičarka Ivana Marić.

- Ovo sada mislim da je prelazno rješenje i da se namjerno ne imenuje visoki predstavnik, ali da ipak postoji neko ko ima i dalje bonske ovlasti ali da se ne ističe. Vidjeli smo čak nije se isticao ni tokom izbora obično pozdravi obiđe neko biračko mjesto jednostavno radi se o povlačenju, što je i dobro jer ako BiH želi da uđe u EU, a želi ne možemo ući sa visokim predstavnikom već moramo imati odgovorne političare – rekla je Marić. 

Odlazeći član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić kaže da ne treba očekivati povratak na intervencionizam i da su to jasno ukazali američki zvaničnici poput zamjenika državnog sekretara Landaua.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH govorio je za BHRT.

- Čovjek je rekao to zaboravite više što je bilo. Mi Amerikanci nećemo se miješati u te vaše stvari, radite šta hoćete. Nas šta interesuje jeste stabilnost, ali stabilnost nam treba zbog projekata koje mislimo da realizujemo u BiH – izjavio je Komšić.

Potpuno eliminisanje Kancelarije visokog predstavnika odavno je stav stranaka iz Republike Srpske.

- Ukoliko želimo da postanemo članica EU jasni su njihovi principi da zemlja koja nije suverena, da je zatvaranje OHR-a neophodno. Mislim da treba konačno da preuzmemo odgovornost u svoje ruke i nisam od onih koji misle da su stranci ovoj zemlji donijeli išta dobro naprotiv sve nevolje u ovoj zemlji su započinjale zahvaljujući strancima – kaže Aleksandra Pandurević, SDS.

Raniji američki prijedlog da Italijan Antonio Zanardi Landi preuzme kormilo OHR-a probudio je evropske strahove da bi bonska ovlašćenja mogao koristiti za provođenje američkih ekonomskih interesa u Bosni i Hercegovini.

Ograničavanjem ovlaštenja Krišoku i njegovom pasivnijom ulogom, kaže Adnan Ćerimagić, dio zebnji je nestao.