Što nasljeđujemo od majke, a što od oca? Geni utječu i na inteligenciju i na kilograme

Šta djeca nasljeđuju od majke, a šta od oca? Nauka razbija česte mitove
Genetika ima važnu ulogu u oblikovanju naših osobina, zdravlja i sposobnosti. Ipak, važno je naglasiti da većina ljudskih karakteristika ne potječe isključivo od majke ili oca, već nastaje kombinacijom gena oba roditelja, uz značajan utjecaj okoline i načina života.

Da bismo razumjeli šta zaista nasljeđujemo od roditelja, potrebno je poznavati osnove genetike. Dok neke osobine zavise od dominantnih i recesivnih gena, na većinu njih, poput tjelesne težine, inteligencije, raspoloženja i koncentracije, utječe veliki broj gena. Riječ je o takozvanim poligenskim osobinama, čiji razvoj zavisi i od brojnih faktora iz okoline, piše Nova.rs.

Metabolizam i tjelesna težina

U ljudskom tijelu postoje dvije osnovne vrste masnog tkiva. Smeđe masno tkivo pomaže u stvaranju toplote i regulaciji potrošnje energije, dok bijelo masno tkivo služi prvenstveno za skladištenje energije.

Genetika utječe na količinu, raspodjelu i aktivnost masnog tkiva, ali ne postoji pravilo prema kojem se korisna masnoća nasljeđuje od majke, a štetna od oca. Na ove procese utječu geni oba roditelja, dok prehrana, fizička aktivnost i druge životne navike imaju značajnu ulogu.

Inteligencija

Inteligencija ima značajnu genetsku komponentu, ali nije tačno da se prvenstveno nasljeđuje od majke, kako se često tvrdi u popularnim tekstovima.

Na kognitivne sposobnosti utječu brojni geni koje dijete dobija od oba roditelja. Međutim, naslijeđene predispozicije ne određuju u potpunosti razvoj inteligencije. Obrazovanje, porodično okruženje, iskustva i rani razvoj također imaju važan utjecaj.

Pažnja i koncentracija

Poremećaji pažnje, uključujući ADHD, imaju snažnu genetsku komponentu, ali njihov nastanak zavisi od kombinacije različitih faktora.

Određene genetske varijante povezane s funkcioniranjem mozga mogu utjecati na pažnju i koncentraciju. Ipak, ne postoji jednostavno pravilo prema kojem majčini geni određuju hoće li dijete imati poteškoće s održavanjem pažnje.

Početak puberteta

Vrijeme početka puberteta zavisi od genetike oba roditelja, ali i od prehrane, općeg zdravstvenog stanja i drugih faktora.

Istraživanja su pokazala da određeni geni, čija aktivnost zavisi od toga od kojeg su roditelja naslijeđeni, mogu biti povezani s vremenom početka puberteta. Ipak, takvi mehanizmi odnose se na specifične slučajeve i ne mogu se primijeniti na svu djecu.

Raspoloženje i regulacija emocija

Geni mogu utjecati na način na koji mozak obrađuje emocije i reaguje na stres. Međutim, depresija i drugi poremećaji raspoloženja ne nasljeđuju se jednostavno niti se njihov razvoj može pripisati samo jednom roditelju.

Nasljedna predispozicija može povećati rizik, ali važnu ulogu imaju i životna iskustva, stres, porodični odnosi i šire društveno okruženje.

Spol djeteta

Biološki spol djeteta uobičajeno određuje spermij koji oplodi jajnu ćeliju. Jajna ćelija nosi X hromosom, dok spermij može nositi X ili Y hromosom.

Ne postoje pouzdani dokazi da broj braće i sestara koje muškarac ima određuje hoće li dobiti sina ili kćerku. Na nivou populacije omjer rođenih dječaka i djevojčica približno je uravnotežen, uz manje statističke razlike.

Pamćenje i rizik od Alzheimerove bolesti

Porodična historija Alzheimerove bolesti može povećati rizik od njenog razvoja, ali nije tačno da taj rizik nužno potječe prvenstveno od majke.

Određene genetske varijante, poput APOE ε4, mogu se naslijediti od bilo kojeg roditelja i povezane su s povećanim rizikom od bolesti. Ipak, njihovo prisustvo ne znači da će osoba sigurno oboljeti. Na zdravlje mozga utječu i zdravlje srca i krvnih sudova, fizička aktivnost, način života i drugi faktori.

Plodnost

Plodnost zavisi od brojnih genetskih i negenetskih faktora, uključujući dob, zdravstveno stanje i hormonalnu ravnotežu.

Određeni genetski poremećaji mogu se prenijeti od majke ili oca i utjecati na reproduktivno zdravlje. Međutim, ne postoji univerzalno pravilo prema kojem se ženska neplodnost nasljeđuje od oca putem jednog specifičnog genetskog mehanizma.

Genetika, dakle, postavlja određene temelje, ali ne određuje unaprijed sve što ćemo biti. Većina naših osobina rezultat je složenog međudjelovanja naslijeđenih gena, okoline i životnih navika.

Zato savremena nauka genetsko naslijeđe ne posmatra kao nepromjenjivu sudbinu, već kao skup predispozicija čiji se učinak može razlikovati od osobe do osobe.