Aljoša Čampara ekskluzivno otkio gdje je 'puklo' između Konakovića i Nikšića
Narod i pravda (NiP) nakon izbora ulazi u period ozbiljne analize rezultata, mogućih kadrovskih promjena i priprema za djelovanje iz opozicije. Ipak, predsjednik stranke Elmedin Konaković ima jednoglasnu podršku rukovodstva, a Trojka, uprkos izbornom rezultatu, ne planira prestati postojati. O razlozima slabijeg rezultata NiP-a, budućnosti koalicije, odnosima sa SDA, SNSD-om i HDZ-om te izazovima koji čekaju Bosnu i Hercegovinu govorio je Aljoša Čampara, član Predsjedništva Naroda i pravde, gostujući u emisiji Dan uživo na N1.
Čampara je potvrdio da je Predsjedništvo NiP-a već održalo sjednicu na kojoj su razmatrani prvi izborni rezultati, dok je kantonalnim odborima naloženo da dostave izvještaje.
Prema njegovim riječima, NiP je postao parlamentarna stranka na svim nivoima vlasti i u gotovo svim kantonima, ali rezultati nisu ispunili očekivanja.
Na federalnom nivou stranka je zadržala sedam zastupnika, dok će na državnom nivou imati dva. U Kantonu Sarajevo broj zastupnika smanjen je sa sedam na pet.
Kao pozitivan pomak izdvojio je Tuzlu, gdje NiP ima dva direktno izabrana federalna zastupnika, koliko ih ima i u Sarajevu.
Govoreći o ukupnom broju glasova, naveo je da je riječ o približno 55.000 glasova, što će biti predmet detaljne analize.
Čampara je ukazao i na određene nelogičnosti u izbornim rezultatima, posebno u kontekstu novih izbornih tehnologija, slabije izlaznosti i velikog broja nevažećih listića, kojih je, prema njegovoj procjeni, bilo oko 400.000.
Kao primjere naveo je Željka Komšića, koji je ranije na izborima za Predsjedništvo BiH osvajao više od 200.000 glasova, dok ovaj put, prema Čamparinim riječima, sa oko 6.000 ličnih glasova nije osvojio mandat u državnom parlamentu.
Spomenuo je i Jelenu Trivić, koja je na ranijim izborima za predsjednicu Republike Srpske osvojila oko 270.000 glasova, a sada, kako je naveo, približno 1.500 ličnih glasova.
Zbog svega smatra da je potrebna sveobuhvatna analiza izbora, a ne samo rezultata NiP-a.
Predložio je i povećanje izbornog praga sa tri na pet posto, ocijenivši da bi to moglo olakšati formiranje parlamentarnih većina i smanjiti prostor za političku trgovinu.
Slučaj Memić, tramvajska nesreća i loš PR: Šta je koštalo NiP?
Na pitanje koliko je na izborni rezultat utjecalo nerješavanje slučaja Memić, čije je rasvjetljavanje ranije najavljivano, Čampara je priznao da je i to mogao biti jedan od razloga.
Među mogućim uzrocima naveo je sastav ministarstava, stalne političke napade i percepciju da je NiP bio najodgovorniji za rad vlasti u Kantonu Sarajevo.
"Mislim da je NiP najviše gelera pokupio od svih ovih političkih stranaka", kazao je.
Priznao je i greške u komunikaciji s javnošću.
"Mislim da je greška da smo imali poprilično loš PR. Jednostavno, nismo se puno posvetili PR-u i svim onim dobrim stvarima koje smo uradili kao vlast", rekao je Čampara.
Dodao je da je stranka možda previše vremena provodila odgovarajući na optužbe političkih protivnika, umjesto da građanima predstavlja rezultate svog rada.
Govorio je i o tramvajskoj nesreći iz februara 2026. godine, nakon koje je Vlada Kantona Sarajevo podnijela ostavku, ali nastavila raditi u tehničkom mandatu.
Nije isključio mogućnost da je i to utjecalo na izborni rezultat, ali smatra da političke posljedice nisu trebale biti usmjerene prvenstveno prema NiP-u.
Kao primjer naveo je ministra saobraćaja Adnana Štetu, koji je, uprkos kritikama nakon nesreće, ostvario veoma dobar izborni rezultat.
Čampara je pojasnio da je NiP zagovarao ostavku Vlade, ali da nekoliko mjeseci prije izbora nije bilo realnih mogućnosti za izbor novog premijera i ministara, niti parlamentarne većine koja bi to podržala.
Konaković ostaje predsjednik NiP-a: Slijede kadrovske promjene
Govoreći o odgovornosti za izborni rezultat, Čampara je potvrdio da su unutar NiP-a moguće kadrovske i organizacione promjene.
Najavio je analizu rada općinskih i kantonalnih odbora, kao i rukovodstva stranke, nakon čega bi trebala uslijediti reorganizacija i pripreme za lokalne izbore.
Međutim, kada je riječ o predsjedniku Elmedinu Konakoviću, bio je izričit.
"Apsolutno nije bilo zahtjeva za preuzimanje. On ostaje i na zadnjoj sjednici je dobio jednoglasnu podršku kompletnog Predsjedništva Naroda i pravde da nastavi voditi stranku", poručio je Čampara.
Voditelj je u tom kontekstu podsjetio da je Sabina Ćudić, među čelnim ljudima Trojke, preuzela odgovornost za izborni rezultat.
Bošnjački povratnici u RS-u: Čampara spomenuo Aliju Tabakovića
Čampara je komentarisao i izborni rezultat bošnjačkih povratnika u Republici Srpskoj, gdje će, kako je navedeno tokom razgovora, u Narodnoj skupštini RS biti svega tri poslanika iz njihovih redova.
Pozvao se na izjavu Alije Tabakovića, s čijom se ocjenom uglavnom slaže.
Kao jedan od razloga slabijeg rezultata naveo je izostanak zajedničkog nastupa stranaka, ali i nezadovoljstvo ljudi na terenu dosadašnjim načinom formiranja izbornih lista.
Prema njegovim riječima, pojedini povratnici nisu željeli pristati na praksu prema kojoj su nosioci lista godinama isti ljudi.
Kao dodatni problem izdvojio je mali broj birača iz dijaspore koji su se prijavili za izbore.
Naglasio je da su odluke o formiranju lista donosili ljudi koji žive na području Republike Srpske.
"Trojka ostaje na okupu": Čampara najavio konstruktivnu opoziciju
Uprkos tvrdnjama da je politički projekat Trojke završen, Čampara smatra da će SDP, NiP i Naša stranka nastaviti saradnju.
"Ja mislim da ta priča i dalje ostaje na način da Trojka ostaje na okupu", kazao je.
Očekuje da će SDA, Stranka za Bosnu i Hercegovinu i Demokratska fronta formirati novu vlast u Kantonu Sarajevo, a moguće i na drugim nivoima, dok bi Trojka prešla u opoziciju.
Posebno je govorio o situaciji u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje buduća većina, prema njegovim riječima, ima 18 zastupnika, dok će stranke dosadašnje vlasti imati 17.
Iako je razlika samo jedan mandat, smatra da se mora poštovati parlamentarna većina.
"Ljudi imaju većinu od osamnaest i treba da formiraju što prije Vladu", poručio je.
Objasnio je da bi određene poteškoće mogle nastati prilikom izbora rukovodstva Skupštine, u kojem bi, prema njegovoj procjeni, Trojka mogla imati većinu.
Podsjetio je da predsjedavajućeg Skupštine biraju članovi rukovodstva koje delegiraju klubovi konstitutivnih naroda i Ostalih, dok predsjedavajući imenuje mandatara uz konsultacije sa zamjenicima.
Ipak, ne očekuje blokade i naglašava da NiP neće opstruirati formiranje vlasti.
"Mislim da ćemo mi biti konstruktivna opozicija, da nećemo biti destruktivna opozicija, da ćemo raditi i podržavati sve ono što je dobro za građane kantona", kazao je.
Može li SDP sa SDA? "Ne bismo se ljutili"
Jedno od pitanja odnosilo se i na mogućnost da SDP napusti dosadašnje partnere i uđe u koaliciju sa SDA na federalnom nivou.
Čampara nije isključio takav scenarij.
"Mi se ne bismo ni ljutili da SDP ode sa SDA u koaliciju. To je stvar političkih stranaka", kazao je.
Ipak, smatra da bi se u tom slučaju otvorilo pitanje kako bi na takvu odluku reagovali članstvo i birači obje stranke.
Dodao je da bi se moglo postaviti i pitanje znači li ulazak SDP-a u vlast sa SDA posredno priznanje da je Trojka u prethodnom mandatu radila dobre stvari.
Prema njegovoj procjeni, trenutni politički razgovori ipak više ukazuju na formiranje koalicije SDA, Stranke za BiH, DF-a i HDZ-a.
Govoreći o parlamentarnoj matematici u Federaciji BiH, naveo je da takva koalicija ima dovoljno zastupnika za većinu, uz napomenu da konačni izborni rezultati još nisu potvrđeni.
Podsjetio je i na rokove za formiranje vlasti prema pravilima koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, upozoravajući da njihovo nepoštivanje može dovesti do vanrednih izbora.
Očekuje da bi proces formiranja vlasti mogao biti završen do aprila ili maja.
"Svi odjednom prihvataju SNSD": Čampara o Dodiku, Čoviću i novoj vlasti
Komentarišući pregovore na državnom nivou, Čampara je ukazao na promjenu političkog odnosa prema SNSD-u.
"Svi nekako prešutno prihvataju odjednom SNSD. Odjednom svi govore ne može se bez SNSD-a, mada su nas prije uvjeravali da se može bez SNSD-a", kazao je.
Podsjetio je da su ranije postojale kritike na račun Trojke zbog saradnje sa SNSD-om, zbog čega smatra zanimljivim kako će stranke koje su upućivale te kritike sada obrazlagati eventualnu istu saradnju.
Govoreći o protivljenju SNSD-a i HDZ-a ulasku DF-a u državnu vlast, ocijenio je da te stranke ne bi trebale određivati partnere SDA.
Kao primjer naveo je mogućnost da i SDA zatraži od HDZ-a uključivanje HDZ-a 1990 ili drugih političkih stranaka.
Tokom razgovora spomenut je i poziv Milana Dunovića opoziciji iz Republike Srpske da se pridruži potencijalnoj većini.
Čampara je, ipak, izrazio sumnju u mogućnost značajnijeg napretka Bosne i Hercegovine ako SNSD bude dio buduće državne vlasti.
"Ja mislim vrlo teško, posebno ako dio vlasti na državnom nivou budu Dodik i SNSD, pošto su oni kreatori haosa", ocijenio je.
Za Dragana Čovića kazao je da je optimista kada govori o evropskom putu, ali da istovremeno ostaje čvrsto politički povezan s Dodikom.
Može li NiP sarađivati sa SDA? Čampara odgovorio
Iako ne vidi mogućnost ulaska NiP-a u vlast sa SDA, Čampara smatra da dvije stranke mogu sarađivati na pitanjima važnim za državu.
"Mislim da uvijek treba razgovarati. Što se tiče vlasti, ne vidim tu apsolutno nikakvu mogućnost i nema potrebe za tim", kazao je.
Naglasio je da će NiP podržati prijedloge koji su u interesu Bosne i Hercegovine, bez obzira na političke i lične nesuglasice.
Prema njegovim riječima, opozicija ne bi trebala otežavati rad budućoj vlasti kada je riječ o evropskim i euroatlantskim integracijama.
Izborni zakon, HDZ i Darijana Filipović: "Nećemo pristati na etničke zahtjeve"
Govoreći o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH, Čampara je naglasio da NiP neće podržati rješenja koja nisu u skladu s presudama međunarodnih sudova i Ustavnog suda BiH.
Posebno se usprotivio rješenjima koja bi, prema njegovoj ocjeni, davala prednost etničkom principu predstavljanja kakav zagovara HDZ.
"Na to mi nećemo pristati i ne možemo jednostavno ni učestvovati niti biti dio tog dogovora", poručio je.
Komentarisao je i izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine te rasprave o legitimnom predstavljanju Hrvata.
Doveo je u pitanje način na koji se pojam legitimnosti koristi u političkim raspravama, ističući da se moraju poštovati Ustav, zakoni i izborna pravila.
Izrazio je i žaljenje što su stranke koje, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju građanski koncept, poput Naše stranke i Demokratske fronte, ostvarile slabije rezultate.
Smatra da je građanski koncept važan za budućnost Bosne i Hercegovine, ali je upozorio i na širi trend jačanja desnice u Evropi i svijetu.
Američki izbori, Dodikovo lobiranje i Južna interkonekcija
Na kraju razgovora Čampara se osvrnuo na predstojeće međuizbore u Sjedinjenim Američkim Državama i njihov mogući utjecaj na međunarodnu politiku, uključujući Zapadni Balkan.
Voditelj je otvorio i pitanje projekta Južne plinske interkonekcije, za koji su ranije najavljivani značajni pomaci.
Čampara je kazao da će mnogo toga zavisiti od budućeg odnosa snaga u američkom Kongresu i političkih procesa koji bi mogli uslijediti.
Spomenuo je i lobiranje Milorada Dodika i Republike Srpske u SAD-u, navodeći da je ta tema izazvala pažnju američkih i drugih međunarodnih medija.
Smatra da bi naredna godina mogla donijeti promjene na međunarodnoj političkoj sceni, koje bi se mogle odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.
Upozorio je da se ne može sa sigurnošću tvrditi kako će buduće koalicije izgledati tokom cijelog mandata.
"Mislim da ide dosta težak politički period u Bosni i Hercegovini u naredne četiri godine i mislim da trebamo biti svi hladne glave, mudri i učiniti sve da približimo Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji", zaključio je Aljoša Čampara u emisiji Dan uživo na N1.
