Nekad bliska suradnica Zelenskog digla Ukrajince na noge: Evo šta je poručila

Dvije godine bila je uz Volodimira Zelenskog kao jedna od njegovih najbližih saradnica. Napisala je knjigu u kojoj mu pripisuje zasluge za to što je Ukrajini donio nadu i dao joj glas. Julia Mendel danas taj glas koristi kako bi osudila ukrajinskog čelnika, nazivajući ga „najvećom preprekom miru“. Njena duboko kontroverzna i veoma osporavana poruka glasi da se rat ne može dobiti i da se Kijev mora predati. Bivša Zelenskijeva glasnogovornica postala je jedna od njegovih najglasnijih kritičarki. Njegovu ratnu strategiju opisala je kao „nacionalno samoubistvo“ i upozorila da Ukrajina rizikuje „afganistanski put“.

Radikalna promjena njenih stavova i tvrdnje koje se kreću od osvetoljubivih do potpuno bizarnih izazvale su sumnje ukrajinskih zvaničnika i opozicionih zastupnika da je ruska agentica. Takvu je mogućnost u razgovoru za The Telegraph odbacila kao smiješnu: „Nemam nikakve veze s Rusijom“.

Nekadašnja lojalistica, danas persona non grata, sada se nastoji približiti desničarskim utjecajnim osobama u SAD-u i njemačkoj krajnjoj desnici, koji šire prokremaljsku retoriku. Njene objave na društvenim mrežama i nedavni intervjui prepuni su neutemeljenih optužbi da Zelenski koristi droge, što on oštro poriče, da se nezakonito okorištava ratom i da je njegov bivši šef kabineta bio umiješan u sotonističku magiju.

Ukrajinski kritičari optužuju je da sarađuje s osobama povezanim s pokretom MAGA i njemačkom strankom Alternativa za Njemačku (AfD) kako bi potkopala američku i evropsku vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Zelenski joj je u septembru uveo oštre sankcije zbog širenja „dezinformacija i ruske propagande“ te podržavanja „agresivne politike Rusije protiv Ukrajine“.

Mendel (40) kaže da očekuje da će sljedeće uslijediti optužbe za izdaju, ali namjerava se pravno boriti protiv njih. Zelenskog je optužila da pokušava ušutkati „svakoga koga smatra nelojalnim ili kritičnim“.

Iako je u dugom intervjuu priznala da je rat očigledno započeo Vladimir Putin, njene kritike bile su gotovo isključivo usmjerene na ukrajinskog predsjednika. „Mislim da Zelenski snosi istu odgovornost za ovaj rat kao i Putin“, ustvrdila je. Kada je upitana o tome, korigovala je svoju izjavu: „Možda 60/40, Zelenski 40 posto, a Putin 60 posto“.

Takva retorika, prema kojoj su Ukrajina i njeni čelnici krivi za rat, ključni je dio kremaljske dezinformacijske kampanje usmjerene na potkopavanje zapadne podrške Kijevu.

Glasnogovornik ureda Volodimira Zelenskog poručio je da Mendel „nikada nije imala pristup informacijama o ratu ili načinu donošenja odluka u predsjedničkom uredu“. „Njene izjave odražavaju samo njene vlastite fantazije i interese onih koji joj plaćaju životne troškove u Americi i Evropi“, dodao je.

Mendel je odrasla u Hersonu, regiji na prvoj liniji fronta, koja je danas teško pogođena ruskim napadima i djelimično okupirana. Radila je kao novinarka, a sa samo 32 godine pridružila se predsjedničkom uredu. Danas živi u SAD-u sa suprugom Pavlom Kukhtom, bivšim zamjenikom ukrajinskog ministra ekonomije.

U knjizi iz 2022. godine, naslovljenoj „Borba za naše živote“, divila se Zelenskom kao „dahu svježeg zraka“, a rat je prikazala kao egzistencijalnu borbu Ukrajine za opstanak, pišući da su „namjere Rusije bile jasne: izbrisati Ukrajinu s karte“. Sada tvrdi: „Uslovi rata su se promijenili, posljedice rata su se promijenile“.

S mjesta glasnogovornice otišla je 2021. godine, gotovo deset mjeseci prije ruske invazije. U početku je kao razlog navela zdravstvene probleme, a sada tvrdi da je to bila reakcija na nepredvidivo ponašanje njenog poslodavca. „On se zaista nije ponašao onako kako bi se vođa trebao ponašati ako želi održati ovu veoma krhku ravnotežu mira“, kaže. Zelenskijev ured to oštro demantuje i tvrdi da je otišla „jer je bila emocionalno nestabilna i u stalnim sukobima s novinarima“. Godine 2019. bila je kritikovana jer je odgurnula novinara kako bi ga spriječila da postavi pitanje Zelenskom, što je opravdala odbranom njegovog „ličnog prostora“.

Zajedno s Donaldom Trumpom, Zelenskog je nazvala „diktatorom“, ali je u intervjuu odustala od te oznake i zamijenila je izrazom „autokrat“. „Možda sam pretjerala, ali definitivno je problem što više nema demokratije“, priznala je. Oštro kritikuje njegovo odbijanje održavanja izbora tokom rata, iako ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora za vrijeme ratnog stanja, proglašenog nakon ruske invazije 2022. godine. Ne spominje ni da je Zelenski od početka 2025. više puta predlagao prekid vatre i razgovore s Putinom, što je Moskva odbijala ili na te prijedloge odgovarala maksimalističkim teritorijalnim zahtjevima. Putin i dalje traži da Ukrajina preda cijeli Donbas, uz druge teritorije koje Rusija samo djelimično kontroliše, a isključio je i slanje vojnika NATO-a radi zaštite poslijeratnih granica Ukrajine.

U intervjuu iz maja, koji je izazvao oštre kritike, konzervativnom komentatoru Tuckeru Carlsonu tvrdila je, bez dokaza, da je Zelenski 2022. godine Kremlju poručio da bi bio spreman odreći se Donbasa. U istom razgovoru ustvrdila je da je Andrij Jermak, šef kabineta do novembra, praktikovao crnu magiju. Trump je u intervjuu za Newsmax rekao da je vidio razgovor s mladom Ukrajinkom koja tvrdi da je Zelenski uništio Ukrajinu, ali nije jasno da li je mislio na Mendel. Carlson se početkom godine javno razišao s Trumpom zbog njegovog protivljenja američko-izraelskom ratu protiv Irana.

Zelenski dosljedno zagovara „pravedan mir“ koji ne žrtvuje suverenitet ni nezavisnost Ukrajine, uz čvrste sigurnosne garancije SAD-a i Evrope te put prema NATO-u. Mendel, koja sebe naziva „realisticom“, tvrdi da se Ukrajina mora pripremiti na predaju Donbasa i drugih teritorija te odustati od članstva u NATO-u. „Ne možemo nastaviti umirati [u ovom ratu] zbog same hipotetičke ideje ulaska u NATO“, kaže. Tvrdi da ima „ogromnu podršku“ u Ukrajini, a njene kritike vlade i zapadnih saveznika često se poklapaju s prokremaljskim argumentima.

Pohvalila je i namjeru AfD-a da resetuje odnose Berlina i Moskve, iako ne podržava izričito tu proruski orijentisanu populističku stranku. „Merz ne razgovara s Putinom... AfD želi razgovarati s Putinom“, rekla je. U septembru je trebala govoriti u Evropskom parlamentu u Strasbourgu na događaju AfD-a pod nazivom „Usudi se sklopiti mir – diplomatija, a ne eskalacija“, ali joj je zabranjen ulazak, što pripisuje ukrajinskim sankcijama. Odbacila je optužbe da je plaća bilo koja politička snaga ili da s njima koordinira svoje stavove, poručivši da je „otvorena za dijalog“ sa svim grupama, uključujući AfD i Trumpovu administraciju, te da joj je „drago što na Zapadu postoje političke snage čija se vizija situacije u Ukrajini podudara s mojom“.

Povjerenje u Zelenskog u Ukrajini opada. Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), objavljenoj 5. oktobra, 53 posto Ukrajinaca smatra da se ne bi trebao kandidovati za drugi mandat, dok 42 posto misli da bi trebao. Septembarska anketa KIIS-a, provedena nakon niza korupcijskih skandala u vladi, pokazala je da Zelenskom vjeruje 54 posto građana, dok mu 41 posto ne vjeruje.

Zelenski poručuje da njegova vlada nema ustavno, zakonsko ni moralno pravo odreći se ukrajinske teritorije, a takve prijedloge snažno su odbacili i evropski partneri Ukrajine. Mnogi u Ukrajini i izvan nje u osnovi se ne slažu s Mendelinim stavovima. Ona ih, međutim, odbacuje: „Put do mira nije lak... Bit će veoma kontroverzan, veoma težak, pun optužbi, kritika... Ali najvažnije je krenuti tim putem“.