Kijev tone u mrak, panično se traži lijek protiv najopasnijeg ruskog oružja

Rusija je u noći s utorka na srijedu lansirala 167 projektila i bespilotnih letjelica, među kojima je bilo 77 dronova na mlazni pogon. Pogođeno je 26 energetskih postrojenja, zbog čega je oko 600.000 ljudi ostalo bez električne energije, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama.

Moskva je posljednjih sedmica intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući elektrane, transformatorske stanice i plinska postrojenja. Samo od 5. do 11. oktobra zabilježeno je oko 200 napada na postrojenja u energetskom sektoru te još 17 na objekte u naftnom i plinskom sektoru, potvrdilo je za Kyiv Independent ukrajinsko Ministarstvo energetike.

Zabilježen je i porast broja ruskih bespilotnih letjelica i projektila koji prolaze u blizini nuklearnih elektrana, rekao je za Kyiv Independent neimenovani energetski zvaničnik upoznat sa situacijom. Ruski dronovi vjerovatno nadziru elektrane i njihovu infrastrukturu, a moguće je da Rusija priprema napade na te objekte.

Ukrajini nedostaju ključni sistemi protivzračne odbrane kojima bi se mogla suprotstaviti sve većem ruskom arsenalu. Naime, Rusija je od prošle zime promijenila taktiku i tehnologiju naoružanja, a Kijev se dosad nije uspio prilagoditi tim promjenama. Uz nastavak napada balističkim projektilima, Moskva sada u napadima masovno koristi i dronove na mlazni pogon. Napade izvodi i danju i noću, a na meti je, između ostalog, i infrastruktura o kojoj elektrane zavise, poput željezničkih pruga kojima se doprema ugalj. Nedavni napadi izazvali su prekide u snabdijevanju električnom energijom i vodom za stotine hiljada stanovnika Kijeva i regija uz liniju fronta. Metro u glavnom gradu privremeno je prestao saobraćati.

„Riječ je o sistemskom obrascu: napadi oštećuju mrežu, prisiljavaju na uvođenje vanrednih ograničenja i usporavaju popravke, posebno kada ekipe ne mogu sigurno raditi tokom zračnih uzbuna. Metode i ciljevi mogu se mijenjati, pa ovo ne bih nazvala pukim ponavljanjem onoga što smo vidjeli prošle zime. No cilj ostaje isti: destabilizirati energetski sistem“, izjavila je za Kyiv Independent ukrajinska zastupnica i čelnica Pododbora za energetsku sigurnost Viktorija Hrib.

Dronovi na mlazni pogon brži su i precizniji od starijih modela s propelerima, zbog čega ih ukrajinska protivzračna odbrana teže presreće. Prema informacijama koje su zvaničnici ukrajinskog ratnog zrakoplovstva prošle sedmice iznijeli pred zastupnicima, te letjelice mogu postići brzinu do 600 kilometara na sat, što znatno premašuje maksimalnu brzinu prosječnog ukrajinskog presretačkog drona.

Prema saopćenju ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), riječ je o letjelici koja se navigira uz pomoć američkog magnetometra i optičkog sistema te nosi novu bojevu glavu mase 40 kilograma, namijenjenu uništavanju mostova i nosećih stubova dalekovoda. Kako bi zaustavila takve dronove, Ukrajina se mora oslanjati na borbene avione F-16, mitraljeze sa sistemima za ciljanje potpomognutim vještačkom inteligencijom te skupe protivzračne projektile kojih nedostaje na globalnom tržištu.

„Dronovi na mlazni pogon donekle su promijenili pravila igre. Jeftiniji su od projektila i mogu uništavati širu mrežu energetske infrastrukture“, istakla je za Kyiv Independent Olena Pavlenko, predsjednica think tanka DiXi.

Takvim dronovima lakše je napasti transformatore, manje transformatorske stanice i drugu gradsku infrastrukturu. To stvara ozbiljne posljedice za gradove jer oštećenja utiču na grijanje, vodosnabdijevanje i odvodnju. Ukrajinski presretači dosad su zaustavljali oko 90 posto starijih dronova s propelerima, ali su rezultati protiv modela na mlazni pogon u početku bili znatno slabiji.

„U početku smo u Ukrajini vidjeli veoma nisku stopu presretanja. Zatim je porasla na više od 30 posto, a posljednjih noći dostigla je više od 50 posto“, rekao je za novinsku agenciju Ukrinform Matthias Lehna, potpredsjednik njemačkog proizvođača dronova Quantum Systems.

Dronovi na mlazni pogon već čine oko 40 posto svih bespilotnih letjelica koje Rusija lansira, a ukrajinske zračne snage očekuju da bi njihov udio mogao porasti na čak 80 posto.

Kijev je posebno ranjiv jer zavisi od termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja izloženih ruskim napadima. Transformatorske stanice koje ga povezuju s izvorima energije, uključujući nuklearne elektrane na zapadu Ukrajine, zaštićene su od dronova, ali ne i od balističkih projektila. Grad, osim toga, nije osigurao dovoljno rezervnih kapaciteta za proizvodnju električne energije koji bi nadomjestili proizvodnju kada elektrane budu van pogona.

Za razliku od transformatorskih stanica, koje su od dronova na mlazni pogon uglavnom zaštićene masivnim betonskim utvrdama, dalekovodi i njihovi stubovi znatno su izloženiji jer ih je teško fizički zaštititi. Ipak, oštećeni dalekovodi mogu se popraviti u roku od 24 sata, dok sanacija transformatorskih stanica zahtijeva znatno složenije zahvate. Dugoročno bi problem s dalekovodnim stubovima mogao postati ozbiljniji jer su napadi teško pogodili ukrajinsku industriju čelika, a najveći proizvođači bili su prisiljeni obustaviti proizvodnju.

Jedan od glavnih problema ukrajinskog energetskog sektora i dalje je nedostatna protivzračna odbrana, posebno kada je riječ o presretanju dronova na mlazni pogon. Ukrajina je posljednjih mjeseci razvila presretačke dronove koji postižu sve bolje rezultate, ali potrebno je još vremena da se njihova proizvodnja poveća u mjeri koja bi omogućila efikasniju zaštitu zemlje.