Trump tvrdi da Grenland skriva golemo naftno bogatstvo, vlasti mu odgovorile
Grenland odbacio Trumpove tvrdnje o ogromnim nalazištima nafte: „Daleko smo od onoga što najavljuje“
Iskorištavanje prirodnih bogatstava Grenlanda suočava se s velikim logističkim i finansijskim preprekama. Brojna nalazišta nalaze se u teško dostupnim područjima iznad Arktičkog kruga, gdje ledeni pokrov doseže debljinu od približno 1,6 kilometara, a saobraćajna i druga infrastruktura gotovo da ne postoji.
Vlada Grenlanda odbacila je tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da se na tom arktičkom teritoriju pripremaju opsežna istraživanja nafte, plina i mineralnih sirovina. Grenlandski zvaničnici upozoravaju da su projekti još u ranoj fazi te da bi mogle proći godine prije nego što počne iskorištavanje prirodnih bogatstava.
Trump je u srijedu na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da se na Grenlandu pripremaju velika istraživanja prirodnih resursa, posebno ističući potencijalna nalazišta nafte.
„Postoje stručnjaci koji tvrde da su količine lako dostupne nafte na Grenlandu daleko veće nego na gotovo bilo kojem drugom kopnenom području na svijetu“, napisao je američki predsjednik.
Međutim, zamjenik grenlandskog ministra rudarstva Jørgen Hammeken-Holm izjavio je za CNN da takve najave ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Potvrdio je da američke kompanije provode određene aktivnosti, ali je naglasio da je Grenland još daleko od istraživanja obima kakav spominje Trump.
„Trenutno se provodi niz manjih istraživačkih projekata, ali mogle bi proći godine prije nego što oni postanu operativni“, rekao je Hammeken-Holm.
Teško dostupna nalazišta i gotovo nepostojeća infrastruktura
Iskorištavanje prirodnih bogatstava Grenlanda suočava se s ozbiljnim logističkim i finansijskim izazovima. Oko 80 posto površine otoka prekriveno je ledom, što dodatno otežava istraživanja i eventualnu eksploataciju prirodnih resursa.
Otkako se vratio u Bijelu kuću, Trump je više puta izrazio namjeru da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Kraljevine Danske. Njegove izjave izazvale su napetosti u odnosima s evropskim saveznicima i članicama NATO-a.
Sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli su sporazum čiji je cilj ublažavanje nesuglasica nastalih nakon Trumpovih prijetnji aneksijom strateški važnog otoka.
Američki predsjednik tada je tvrdio da sporazum Washingtonu osigurava trajnu kontrolu nad sigurnošću Grenlanda. Međutim, dokument izričito potvrđuje suverenitet Danske i pravo stanovnika Grenlanda na samoodređenje.
Sporazum predviđa manje izmjene ugovora iz 1951. godine, kojim je američkim snagama omogućeno vojno prisustvo na Grenlandu u okviru odbrambenog sistema NATO-a.
Prema dokumentu objavljenom na internetskoj stranici Bijele kuće, sporazum ne sadrži izričite odredbe o nafti i plinu. Spominju se saradnja u oblasti mineralnih sirovina, ekonomski razvoj i podsticanje poslovanja, ali bez konkretnih detalja o budućim projektima.
Istovremeno, dokument otvara mogućnost uspostavljanja dodatnih američkih vojnih baza i predviđa nastavak američkog vojnog pristupa Grenlandu čak i u slučaju njegove nezavisnosti od Danske.
Trump ističe i vojni značaj Grenlanda
Osim ekonomskog potencijala, Trump je ponovo naglasio i vojnu važnost Grenlanda za sigurnost Sjedinjenih Američkih Država.
„Svaki budući napad na Sjedinjene Američke Države morat će proći preko Grenlanda, gdje će naša odbrana redovno presretati dronove, projektile ili bilo koju drugu vrstu oružja koja još nije ni osmišljena“, napisao je Trump.
Njegove izjave dodatno su usmjerile pažnju na geostrateški položaj otoka, koji se nalazi između Sjeverne Amerike i Evrope i ima važnu ulogu u arktičkoj sigurnosti.
