Zimsko ili ljetno računanje vremena? Naučnici otkrili šta je bolje za zdravlje

Dok se sve više raspravlja o ukidanju sezonskog pomjeranja sata, jedno pitanje ostaje u fokusu: treba li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena? Nova kanadska analiza pokazuje da bi za zdravlje bolji izbor moglo biti trajno zimsko računanje vremena, jer omogućava raniju izloženost jutarnjem svjetlu, piše ScienceAlert.

Trajno ljetno računanje vremena donijelo bi duže i svjetlije večeri, ali bi tokom zime odgodilo izlazak sunca za jedan sat. To znači da bi mnogi koji rano ustaju zbog posla ili škole jutarnje sate provodili u mraku.

Psihijatar Raymond Lam sa Univerziteta Britanske Kolumbije i njegove kolege analizirali su moguće zdravstvene posljedice trajnog ljetnog i zimskog računanja vremena. Proučili su dosadašnja istraživanja o biološkom satu, spavanju, raspoloženju i ekonomskim posljedicama, kao i iskustva zemalja koje su već uvele trajno računanje vremena.

Kako pomjeranje sata utiče na biološki ritam?

Glavni biološki sat u mozgu reguliše spavanje, budnost i druge tjelesne funkcije, a za pravilan rad potrebno ga je svakodnevno usklađivati s prirodnim ciklusom dana i noći. Jutarnje svjetlo pomaže pomjeranju biološkog sata na ranije, dok ga večernja svjetlost pomjera na kasnije.

Jedan od autora studije, Ralph Mistlberger sa Univerziteta Simon Fraser, objasnio je ovaj proces jednostavnim poređenjem.

„To je kao da imate ručni sat koji svaki dan kasni deset minuta, pa ga svakog jutra morate namjestiti unaprijed“, pojasnio je.

Kada ljudi imaju manje jutarnjeg svjetla, njihov ritam spavanja može se pomjeriti na kasnije, dok obaveze na poslu i u školi ostaju nepromijenjene. Zbog toga su primorani ustajati u skladu s rasporedom, čak i kada njihov organizam još nije spreman za buđenje, što može dovesti do nedostatka sna.

Ova neusklađenost između biološkog sata i društvenih obaveza poznata je kao „društveni jetlag“ i povezuje se s lošijim fizičkim i mentalnim zdravljem.

Primjera radi, u Torontu bi početkom januara sunce po zimskom računanju vremena izlazilo u 7:51, a po ljetnom tek u 8:51. Osoba koja ustaje u sedam sati ujutro u oba slučaja bi se budila prije izlaska sunca, ali bi uz zimsko računanje vremena dnevna svjetlost stigla sat ranije.

Ko bi mogao biti posebno pogođen?

Istraživači su analizirali i podatke o geografskom položaju. Prema pojedinim studijama, ljudi koji žive na zapadnom rubu svoje vremenske zone, gdje sunce izlazi kasnije, u prosjeku kraće spavaju te imaju lošije zdravstvene i ekonomske pokazatelje. Iako ove povezanosti ne dokazuju da je kasniji izlazak sunca direktan uzrok problema, ukazuju na moguće negativne posljedice.

Posebna pažnja posvećena je sezonskom afektivnom poremećaju, obliku depresije koji se često javlja tokom zime. Jedno od mogućih objašnjenja jeste da se biološki sat pomjera na kasnije zbog nedovoljne izloženosti jutarnjem svjetlu.

Terapija jakim jutarnjim svjetlom može pomoći u pomjeranju biološkog sata na ranije, dok bi kasniji izlazak sunca imao suprotan učinak.

Posebno osjetljivi mogli bi biti tinejdžeri i mlađi odrasli, čiji se biološki ritam prirodno pomjera na kasnije tokom ovog životnog perioda.

Ipak, pojedine regije već su se odlučile za trajno ljetno računanje vremena. U Kanadi su Britanska Kolumbija, Alberta i Sjeverozapadni teritoriji najavili ili primjenjuju promjene kojima se ukida sezonsko pomjeranje sata, uz različite režime. U Sjedinjenim Američkim Državama prijedlozi za uvođenje trajnog ljetnog računanja vremena također su bili predmet političkih rasprava.

Historija, međutim, pokazuje da takve odluke nisu uvijek dugoročne. SAD je 1974. uveo cjelogodišnje ljetno računanje vremena, ali je od njega odustao u roku od godinu dana, između ostalog zbog zabrinutosti za djecu koja su u mraku odlazila u školu. Rusija je 2014. također odustala od trajnog ljetnog računanja vremena, koje je uvela 2011. godine.

Šta preporučuju naučnici?

Autori studije, objavljene u časopisu Canadian Medical Association Journal, priznaju da trajno zimsko računanje vremena donosi raniji sumrak tokom zime, dok bi vrlo rani izlazak sunca ljeti nekim ljudima mogao remetiti san. Ipak, smatraju da većina dostupnih dokaza ide u prilog standardnom, odnosno zimskom računanju vremena kao zdravijem izboru.

Njihova glavna preporuka je trajno zadržavanje zimskog računanja vremena.

Ukoliko se vlasti ipak odluče za cjelogodišnje ljetno računanje vremena, istraživači savjetuju uvođenje mjera kojima bi se ublažile moguće negativne posljedice. Među njima su fleksibilniji ili kasniji početak škole i radnog vremena, bolja izloženost jakom svjetlu u zatvorenim prostorima tokom jutra te praćenje problema sa spavanjem, zimske depresije i broja saobraćajnih nesreća.

Napomena: Rezultati studije ukazuju na moguće zdravstvene prednosti trajnog zimskog računanja vremena, ali konačne odluke o promjeni načina računanja vremena trebale bi uzeti u obzir i lokalne okolnosti, navike stanovništva te dodatne naučne dokaze.