Azerbejdžan zabranjuje hidžab u školama: Učenici i nastavnici na nogama

Nova pravila o odijevanju u školama u Azerbejdžanu izazvala su burne reakcije nakon što su pojedine obrazovne ustanove počele ograničavati pristup učenicama i nastavnicama koje nose hidžab. Iako se u propisima muslimanska marama ne spominje kao izričito zabranjena, uvedena su ograničenja za odjeću koju nadležni smatraju neusklađenom s principom sekularizma. 

Među onima na koje su se nove mjere odrazile je i nastavnica Zahra Hasanova, koja je, prema pisanju Al Jazeere, obaviještena da više ne može nositi hidžab na radnom mjestu.

Iskreno, malo sam emotivna. Povrijeđena sam. Hidžab je lični izbor i, ako jednog dana odlučim da ga skinem, i to bi trebala biti moja odluka, izjavila je Hasanova. 

Prema dostupnim informacijama, izmjene pravila usmjerene su na ujednačavanje odijevanja u državnim obrazovnim ustanovama, u skladu sa sekularnim karakterom države.

Nošenje određene odjeće koja predstavlja historiju, kulturu i nacionalne vrijednosti dopušteno je tokom svečanih događaja, ali uz saglasnost nadležnog pedagoškog vijeća.
Azerbejdžan je većinski muslimanska zemlja, u kojoj se, prema navedenim podacima, oko 96 posto stanovništva izjašnjava kao muslimani. Ipak, država je ustavom određena kao sekularna, uz zagarantovanu slobodu vjeroispovijesti. 

Uvođenje novih pravila izazvalo je nezadovoljstvo među dijelom učenika, roditelja i nastavnika. Na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima se vidi kako učenici plaču i grle nastavnike kojima je onemogućen ulazak u škole. Lokalni mediji izvijestili su i da su učenici u najmanje dvije obrazovne ustanove bojkotovali nastavu u znak protivljenja novim mjerama. 

Protiv odluke se oglasio i novinar Polad Aslanov, koji se nalazi u zatvoru nakon što je 2020. godine osuđen za veleizdaju. On je stupio u štrajk glađu, a njegovu poruku na Facebooku objavila je supruga Gulmira Aslanova.

Iako sam u zatvoru, podižem glas protiv kršenja naših ustavnih prava jedinim sredstvom borbe koje mi je dostupno, a to je štrajk glađu, poručio je Aslanov.

Reakcije na odluku iz Bakua zabilježene su i u Turskoj. Demonstranti su se okupili ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu, pozivajući tamošnje vlasti da preispitaju sporna pravila. Pojedini učesnici protesta povukli su paralelu s događajima iz 1997. godine, kada su ženama koje nose marame u Turskoj bila ograničena prava na obrazovanje i rad u državnim institucijama. 

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev izjavio je tokom obraćanja na kongresu svoje stranke da se niko ne bi trebao miješati u način života njegove zemlje, ali se nije direktno osvrnuo na situaciju u Turskoj. Turske vlasti zasad nisu zvanično reagovale na ovu izjavu. 

Ranije je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. septembra, upozorio na sve izraženiju diskriminaciju muslimanki. 

Spor oko školskih pravila u Azerbejdžanu tako je prerastao pitanje uniformi i otvorio širu raspravu o granicama sekularizma, slobodi vjeroispovijesti i pravu na obrazovanje. Dok vlasti insistiraju na pravilima odijevanja u državnim ustanovama, protivnici mjera upozoravaju na moguće posljedice po prava učenica i nastavnica koje nose hidžab.