Koliko košta pripajanje Neuma: Ko stoji iza novog crtanja karata i pokušaja prekrajanje bh. granica
Burna rasprava na platformi X uzburkala je javnost. Dok jedni u pripajanju Neuma susjednoj Republici Hrvatskoj vide ostvarenje povijesnog sna i konačno spajanje teritorija, drugi upozoravaju da bi ovakav radikalan potez gurnuo Bosnu i Hercegovinu u potpunu izolaciju i novu balkansku krizu.
Na društvenim mrežama povela se užarena rasprava koja izravno zadire u najosjetljivije pitanje regije – ponovno crtanje karata i prekrajanje bh. granice. Sve je krenulo od provokativne objave na X-u koja je pokrenula lavinu spekulacija o tome može li i pod kojim uvjetima Republika Hrvatska trajno preuzeti kontrolu nad Neumom, jedinim izlazom Bosne i Hercegovine na otvoreno more.
Ono što je započelo kao hipotetska rasprava brzo je preraslo u žestoki verbalni rat u kojem se analizira sudbina ovog strateškog koridora.
Secesionisti u akciji
Korisnici su odmah počeli licitirati s vrtoglavim iznosima, pokušavajući procijeniti koliko bi "koštalo" ovakvo prekrajanje povijesti. Dok dio komentatora olako barata ciframa od 3 do 5 milijardi eura – navodeći da bi to bilo dovoljno za otkup lokalne infrastrukture i kompenzaciju Sarajevu – iskusniji analitičari u raspravi oštro odgovaraju kako je gubitak pomorskog suvereniteta za jednu državu neprocjenjiv.
U radikalnijim projekcijama spominju se iznosi koji prelaze 20 milijardi eura, uz obavezu da Hrvatska Bosni i Hercegovini zauzvrat preda eksteritorijalni status i dugogodišnju koncesiju nad lukom Ploče. "Ovdje se ne kupuje zemljište, ovdje se kupuje suverenitet jedne države, a to se plaća krvlju ili milijardama koje nitko nema", glasi jedan od najzapaženijih komentara koji je ogolio surovu realnost ove ideje.
Pelješki most postaje višak?
Značajan dio ove internetske rasprave fokusirao se na sudbinu Pelješkog mosta, projekta u koji je Hrvatska uložila stotine miliona eura upravo kako bi zaobišla bh. teritorij. Kritičari s mreža ističu da bi u slučaju ponovnog crtanja karata most izgubio svoju primarnu funkciju zaobilaženja enklave.
Međutim, zagovornici radikalnog rješenja repliciraju kako bi tek s Neumom unutar hrvatskih granica bio ostvaren "savršen, prirodan i vječni teritorijalni kontinuitet" koji bi zauvijek eliminirao potrebu za kompliciranim schengenskim režimima na jugu Dalmacije. Za njih je spajanje makarske i dubrovačke rivijere u neprekinuti niz konačni geopolitički cilj.
Rasprava je ogolila i dramatične posljedice koje bi Bosna i Hercegovina pretrpjela ovakvim scenarijem. Prekrajanje bh. granica značilo bi da zemlja preko noći gubi status pomorske države i biva pretvorena u kontinentalni otok potpuno okružen susjedima, što bi bio nepopravljiv strateški i psihološki udarac za Sarajevo.
Iako su sudionici ove užarene debate svjesni da moderno međunarodno pravo ne dopušta trgovinu suverenim teritorijem te da bi svaki pokušaj realizacije značio opasno igranje s vatrom i stabilnošću cijelog Balkana, ova je rasprava pokazala opasnu istinu: duhovi prošlosti i ideje o prekrajanju granica i dalje su itekako živi u virtualnom prostoru.
Posebnu pažnju u raspravi privukli su komentari koji podsjećaju da ova ideja nije plod mašte modernih tviteraša, već da ima duboke povijesne korijene iz ratnih devetdesetih. Nekoliko sudionika u raspravi podsjetilo je na povijesne zapise prema kojima je prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović glatko odbio službeni prijedlog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o zamjeni teritorija.
Prema tim povijesnim izvorima, Tuđman je Izetbegoviću nudio opciju po kojoj bi Hrvatska preuzela Neum kako bi ostvarila teritorijalni kontinuitet s Dubrovnikom, dok bi Bosna i Hercegovina zauzvrat dobila teritorij poluotoka Pelješca ili širi izlaz na more u području Konavala.
Nakon trijumfa opcija predvođenih SNSD-om Milorada Dodika i Čovićevim HDZ-om BiH koji slavi ulazak Darijane Filipović u Predsjedništvo, te visokog rezultata SDA za državni parlament, ponovno se u javnom prostoru dižu političke tenzije. Povratak tvrdoj etnonacionalnoj retorici i strah od nove političke blokade u Sarajevu poslužio je savršeno za radikalne krugove na društvenim mrežama da ponovno aktiviraju stare, opasne ideje o prekrajanju granica.
