Rusi potopili jedan od simbola Ukrajine, stručnjaci mole UN i Kijev: ‘Više nikad nemojte..."

Više od stotinu ukrajinskih nevladinih organizacija, u saradnji s brojnim arheolozima, ekolozima, historičarima i konzervatorima, uputilo je službeni zahtjev Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) radi trajne zaštite područja nekadašnjeg akumulacijskog jezera Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine.

Naučnici od međunarodne zajednice traže da se čitavo područje proglasi svjetskom prirodnom i kulturnom baštinom. Istovremeno, izričito apeluju na vlasti u Kijevu da nikada ponovo ne izgrade uništenu Kahovsku branu na rijeci Dnjepar, čijom je izgradnjom sredinom prošlog stoljeća nastalo ovo jezero, objavio je The Guardian.

Golemo područje poznato kao Velika livada prostire se uz obale i pješčane sprudove rijeke Dnjepra, nedaleko od grada Zaporižja. Ovaj krajolik od mlađeg kamenog doba pa sve do sredine prošlog stoljeća bio je jedno od najvažnijih prirodnih i kulturnih središta regije. Međutim, izgradnjom Kahovske brane pedesetih godina 20. stoljeća ostao je potpuno potopljen pod golemom količinom vode.

Nakon što su ruske snage u junu pretprošle godine raznijele glavno postrojenje i trideset metara visoku branu, oko 18 milijardi kubnih metara vode nekontrolisano je poteklo nizvodno. Taj događaj izazvao je akutnu humanitarnu i ekološku krizu te potopio brojna naselja s obje strane riječnog toka.

Vrijedni artefakti

Dno nekadašnjeg akumulacijskog jezera nakon povlačenja vode počelo se obnavljati iznenađujućom brzinom, pokazujući snagu prirodne regeneracije. Na mjestu nekadašnje vodene površine razvila se bogata i raznolika mreža močvara, travnjaka i gustih šuma, u kojima pojedina stabla već dosežu visinu od sedam metara.

Povlačenje vode istovremeno je otkrilo ranije nepristupačna i izuzetno vrijedna arheološka nalazišta koja svjedoče o višestoljetnom kontinuitetu ljudskog života i djelovanja na ovom području.

Istraživačke ekipe koje djeluju u blizini stjenovitog otoka Hortice, najvećeg riječnog otoka na Dnjepru, kao i u samom koritu rijeke, pronašle su brojne artefakte iz mlađeg kamenog i bronzanog doba, vremena Skita te antičkih i srednjovjekovnih civilizacija.

Među najvažnijim i najimpresivnijim nalazima ističe se drveni čamac monoksil, izdubljen iz jednog debla, star više od hiljadu godina i izvrsno očuvan u riječnom mulju. Pronađeni su i ostaci starih utvrda, temelji kuća, nekadašnje saobraćajnice te ratni brodovi iz 18. stoljeća.

Ekocid za ekocidom

Područje Velike livade ima izuzetno važno i simboličko mjesto u ukrajinskoj nacionalnoj historiji. Ovaj nepristupačni i močvarni prostor u 16. stoljeću služio je kao sigurno utočište i mjesto nastanka prve slobodne, demokratski uređene zajednice kozačkih ratnika. Kasnije je isto područje postalo važan simbol moderne ukrajinske državotvorne ideje i kulture u djelima nacionalnog pjesnika Tarasa Ševčenka.

Ova opsežna inicijativa za trajnu zaštitu područja direktno se sukobljava s ekonomskim i poljoprivrednim interesima. Ukrajinska vlada je ubrzo nakon rušenja brane pokrenula pilot-projekt s državnom kompanijom Ukrhidroenergo kako bi pripremila sve potrebne korake za ponovnu izgradnju brane i akumulacijskog jezera nakon završetka ratnih sukoba. Kao razlog za obnovu navedeno je da je ta infrastruktura ključna za navodnjavanje poljoprivrednih površina na jugu zemlje.

S druge strane, ekolozi oštro upozoravaju da je izgradnja brane u prošlom stoljeću predstavljala ekocid, da je njeno rušenje izazvalo drugi ekološki slom te da bi ponovna izgradnja značila treću ekološku katastrofu za isto područje, objavio je The Guardian.

Naučnici i istraživači terenske radove obavljaju u izuzetno opasnim i napetim ratnim uslovima. Sva nalazišta nalaze se u takozvanoj sivoj zoni, svega nekoliko desetina kilometara od same linije fronta. Zbog toga se arheološka iskopavanja, prikupljanje artefakata i dokumentovanje kulturne baštine odvijaju pod stalnom prijetnjom napada bespilotnih letjelica i artiljerijskog granatiranja, u neposrednoj blizini okupirane nuklearne elektrane u Zaporižju.