Drvo koje mnogi imaju u dvorištu, a ne znaju da je otrovno: Ako list padne na travu, pokupite ga

Orah je jedno od najprepoznatljivijih stabala u našim krajevima, cijenjeno zbog ukusnih i hranjivih plodova, raskošne krošnje i duboke hladovine koju pruža tokom vrućih ljetnih dana. Ipak, uz ovo stablo od davnina se vežu brojna narodna vjerovanja, od kojih su neka prilično neobična. Naši preci, naprimjer, vjerovali su da orah donosi tugu i lošu energiju te da nije dobro dugo boraviti, a posebno spavati, ispod njegove krošnje.

Iako takva vjerovanja nemaju naučno uporište, orah zaista ima određene osobine koje ga razlikuju od mnogih drugih stabala. Njegovo korijenje, gusta krošnja i hemijski spojevi koje proizvodi mogu utjecati na okolne biljke, zbog čega je važno dobro razmisliti o tome gdje ga posaditi, prenosi SD. No koliko je istine u pričama koje se prenose generacijama i na šta zaista treba obratiti pažnju ako imate orah u vrtu?

Šta ste prvo ugledali na slici? Ova optička iluzija otkriva zanimljive detalje o vašoj ličnosti.

Obični orah (Juglans regia) potječe iz područja zapadne i centralne Azije, a danas je rasprostranjen u brojnim dijelovima svijeta. Riječ je o dugovječnom stablu koje u povoljnim uslovima može živjeti više od stotinu godina. Može narasti do približno 25 metara visine, dok njegova široka, razgranata krošnja može dosegnuti promjer od 20 metara. Orah je cijenjen zbog plodova koji se koriste u svakodnevnoj prehrani, ali i zbog kvalitetnog drveta koje se upotrebljava u proizvodnji namještaja.

Iako je relativno otporan, najbolje uspijeva na dubokom, plodnom i dobro dreniranom tlu, uz dovoljno sunčeve svjetlosti i vlage. Upravo zbog njegove veličine i snažnog korijenovog sistema važno je unaprijed odabrati odgovarajuće mjesto za sadnju.

Zašto se vjerovalo da nije dobro spavati ispod oraha?

Prema starim narodnim vjerovanjima, orah se smatrao stablom koje donosi tugu i nepovoljno utiče na raspoloženje. U nekim predajama uz njega su se čak povezivale nesreće i smrt. Jedna od najraširenijih tvrdnji bila je da nije dobro zaspati ispod njegove krošnje jer stablo tokom noći oslobađa ugljikov dioksid.

Iako je tačno da stabla, uključujući i orah, dišu i oslobađaju ugljikov dioksid, ne postoje vjerodostojni naučni dokazi da se ispod krošnje oraha na otvorenom može nakupiti toliko ovog plina da bi osoba koja ondje spava bila u opasnosti od gušenja.

Količine plinova koje biljke razmjenjuju s okolinom u uobičajenim vanjskim uslovima ne predstavljaju takvu opasnost. Drugim riječima, tvrdnja da se čovjek može ugušiti samo zato što je zaspao ispod oraha pripada području narodnih mitova, a ne potvrđenih naučnih činjenica. Ipak, postoje drugi, stvarni razlozi zbog kojih orah zahtijeva određenu pažnju.

Zašto ispod oraha često ne raste trava?

Ako ste ikada primijetili da ispod velikog oraha trava i druge biljke rastu slabije nego u ostatku vrta, za to postoji objašnjenje. Orah proizvodi prirodni hemijski spoj poznat kao juglon, koji može ometati rast određenih biljnih vrsta.

Ta pojava naziva se alelopatija i podrazumijeva utjecaj hemijskih spojeva koje jedna biljka oslobađa na rast i razvoj drugih biljaka u svojoj okolini. Juglon se nalazi u različitim dijelovima oraha, uključujući korijenje, listove i zelene ovojnice plodova.

Međutim, važno je naglasiti da nisu sve biljke jednako osjetljive na njegovo djelovanje. Neke mogu sasvim dobro uspijevati u blizini oraha, dok druge pokazuju slabiji rast ili znakove propadanja. Osim hemijskih spojeva, na rast biljaka ispod oraha utiču i gusta sjena, konkurencija za vodu te dostupnost hranjivih materija u tlu. Zato nedostatak trave ispod njegove krošnje nije nužno posljedica samo juglona.

Ako imate orah u dvorištu, preporučljivo je redovno uklanjati veće količine otpalog lišća, posebno s travnjaka i površina na kojima uzgajate osjetljive biljke. Debeli slojevi lišća mogu spriječiti prodor svjetlosti do trave i zadržavati vlagu, što može nepovoljno uticati na izgled i zdravlje travnjaka. Orahovo lišće sadrži i spojeve povezane s alelopatskim djelovanjem, za koje se smatra da mogu uticati na procese razgradnje organske materije u tlu.

Zašto orah nije najbolje saditi tik uz kuću?

Jedna od važnijih stvari koje treba uzeti u obzir prije sadnje oraha jeste njegova veličina kada potpuno odraste. Orah razvija razgranat i snažan korijenov sistem, a njegova krošnja s godinama može zauzeti velik dio dvorišta. Zbog toga ga nije preporučljivo saditi neposredno uz kuću, garažu, popločane staze ili druge građevine.

Korijenje velikih stabala može doprinijeti pomjeranju već oštećenih ili nepravilno izvedenih površina, posebno ako prodire u postojeće pukotine ili područja s nepovoljnim uslovima tla.

Problem može predstavljati i velika krošnja koja zaklanja svjetlost, kao i grane koje se tokom nevremena mogu slomiti. Zato je pri sadnji najbolje ostaviti dovoljno prostora za razvoj odraslog stabla i, po potrebi, savjetovati se sa stručnjakom za hortikulturu ili arboristom.

Još jedno zanimljivo narodno vjerovanje povezano s orahom jeste da njegovo lišće može pomoći u odbijanju određenih insekata. Listovi oraha sadrže različite aromatične i druge biljne spojeve, a pojedina laboratorijska istraživanja ukazuju na to da neki ekstrakti oraha mogu djelovati na određene vrste insekata.

Uprkos brojnim pričama koje ga prate, orah je izuzetno korisno i vrijedno stablo. Njegovi plodovi bogati su nezasićenim masnim kiselinama, uključujući omega-3 masnu kiselinu alfa-linolensku kiselinu, a sadrže i vlakna, proteine, vitamine i minerale. Umjerena konzumacija oraha može biti dio uravnotežene prehrane koja doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova.

Osim toga, odraslo stablo pruža ugodnu hladovinu, doprinosi bioraznolikosti i može biti vrijedan dio vrta ili voćnjaka.