Šok preokret na pomolu: Zašto nova većina još uvijek ne može formirati vlast u Kantonu Sarajevo...
Politička scena u Kantonu Sarajevo pred velikim je preokretom nakon što su SDA, SBiH i Demokratska fronta (DF) formirali novi blok koji kontrolira 18, s potencijalom za 19 zastupničkih ruku u Skupštini KS. Nova koalicija već je otkrila i koga vidi na čelu Kantonalne vlade – Faruka Kapidžića, što je potvrdio Albin Zuhrić, predsjednik Kantonalnog odbora DF-a Sarajevo. No, između matematičke većine i preuzimanja izvršne vlasti stoji rigorozna ustavna procedura koja bi mogla potpuno blokirati planove novog bloka.
Iako matematika novoj koaliciji daje prednost, red koraka formiranja Vlade precizno je diktiran Ustavom Kantona Sarajevo. Član 27 ustavnog akta jasno definiše: „Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjedavajući Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg.“
Upravo ovdje leži prvi i ključni test za SDA, SBiH i DF. Prije bilo kakvog imenovanja premijera, potrebno je izabrati rukovodstvo Skupštine KS, koje po zakonu zahtijeva nacionalnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih. Otvara to ozbiljno pitanje: mogu li ove tri stranke samostalno provesti proceduru s obzirom na to da im u vlastitim redovima nedostaje zastupnika iz reda hrvatskog naroda i Ostalih?
Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da 18 zastupničkih glasova može biti dovoljno za samo glasanje o potvrđivanju vlade, ali upozorava da je bez legalno konstituisanog rukovodstva Skupštine cijeli proces nelegitiman.
„Većina od 18 zastupnika, po mom mišljenju, dovoljna je za glasanje i potvrdu vlade u skupštinskoj sali, ali je potpuno nemoćna bez rukovodstva Skupštine, koje jedino ima zakonsko pravo da prijedlog mandatara stavi na dnevni red. Ako se prilikom formiranja rukovodstva i imenovanja mandatara zaobiđe Ustav Kantona Sarajevo, to bi moglo biti dovoljno da takva vlada bude oborena, vjerovatno i pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine“, pojašnjava Trlin.
Presedan iz Krajine kao pravna brana
Dosadašnja politička praksa pokazuje da Ustavni sud Federacije BiH striktno brani ustavne okvire. Matematika proste većine u skupštinskoj sali gubi pravnu snagu ako su prekršeni uslovi popunjenosti klubova naroda i konsenzusa u rukovodstvu Skupštine, što automatski otvara vrata apelacijama za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Kao jasan primjer izdvaja se ranija odluka Ustavnog suda FBiH u slučaju Unsko-sanskog kantona, kojom su osporene odluke tamošnje Skupštine o razrješenju Vlade. Profesor Trlin ocjenjuje da bi ta odluka mogla poslužiti kao jasan pravni presedan i u glavnom gradu.
„Odluka djeluje erga omnes, odnosno konačna je i obavezujuća, te može poslužiti kao pravni presedan za Kanton Sarajevo. Koalicija koja ima samo prostu većinu glasova, naprimjer 18 zastupnika, ne može preglasavanjem zaobići ustavne mehanizme klubova naroda ako se u rukovodstvu Skupštine ili vlade ne osigura ustavna zastupljenost svih naroda i poštivanje procedura. Pretpostavljam da bi svaka takva odluka pala pred Ustavnim sudom zbog povrede vitalnog nacionalnog interesa“, kazao je Trlin.
