Šta se dešava s krvnim pritiskom kada pijete više vode

Dovoljan unos vode važan je za održavanje ravnoteže tečnosti u organizmu, a pravilna hidratacija može imati ulogu i u kontroli krvnog pritiska. Ipak, ni premalo ni previše vode nije dobro za zdravlje.

Visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, nastaje kada je sila kojom krv djeluje na zidove krvnih sudova veća od normalne. Uz terapiju i zdrave životne navike, dovoljan unos tečnosti može biti dio brige o krvnom pritisku.

Može li voda sniziti krvni pritisak?

Pijenje vode može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, posebno ako je osoba dehidrirana. Kada tijelu nedostaje tečnosti, smanjuje se volumen krvi i dolazi do promjena u ravnoteži elektrolita.

Dehidracija može povećati koncentraciju natrijuma u krvi, što potiče oslobađanje hormona vazopresina. On pomaže tijelu da zadrži vodu, ali istovremeno može suziti krvne sudove i doprinijeti povećanju krvnog pritiska. Zbog toga je važno unositi dovoljno tečnosti tokom dana.

Koliko vode treba piti?

Često se navodi preporuka od oko šest do osam čaša vode dnevno, ali potrebe se razlikuju od osobe do osobe. Na njih utiču godine, spol, tjelesna težina, nivo fizičke aktivnosti, temperatura i klima, kao i trudnoća ili dojenje.

Tokom vrućih dana i nakon pojačanog znojenja potrebno je nadoknaditi izgubljenu tečnost. Ipak, s vodom ne treba pretjerivati jer prekomjeran unos može dovesti do zadržavanja tečnosti i povećanja volumena krvi.

Kod osoba s bolestima bubrega, srca ili jetre rizik od zadržavanja tečnosti može biti veći, zbog čega količinu tečnosti treba uskladiti s preporukom ljekara.

Koji napici mogu imati povoljan uticaj?

Osim vode, pojedini napici istraživani su zbog mogućeg uticaja na krvni pritisak.

Sok od cvekle – nitrati iz cvekle mogu pomoći širenju krvnih sudova, a neka istraživanja ukazuju na moguće snižavanje sistoličkog pritiska kod osoba s hipertenzijom.

Sok od paradajza – neslani sok od paradajza u nekim istraživanjima povezan je s poboljšanjem krvnog pritiska i nivoa LDL holesterola.

Sok od nara – bogat je polifenolima i može imati povoljan uticaj na krvni pritisak.

Sok od brusnice – pojedina istraživanja pokazala su moguće smanjenje krvnog pritiska kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i hipertenzijom.

Zeleni i crni čaj – redovna konzumacija može imati blagotvoran uticaj na krvni pritisak, pri čemu se zeleni čaj u nekim istraživanjima pokazao nešto efikasnijim.

Treba, međutim, biti oprezan s napicima koji sadrže mnogo natrijuma, jer prekomjeran unos soli može povećati krvni pritisak.

Kako dodatno kontrolisati krvni pritisak?

Hidratacija je samo jedan dio brige o zdravlju srca i krvnih sudova. Važno je smanjiti unos soli i povećati unos namirnica bogatih kalijumom, poput voća i povrća.

DASH način ishrane, koji podrazumijeva više voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih izvora proteina, može pomoći u regulaciji krvnog pritiska.

Važnu ulogu imaju i redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, kvalitetan san i kontrola stresa. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola, s druge strane, mogu povećati rizik od kardiovaskularnih problema.

Pravilna ishrana, dovoljno kretanja, umjeren unos soli i odgovarajuća hidratacija mogu zajedno doprinijeti boljoj kontroli krvnog pritiska.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Osobe koje imaju visok krvni pritisak, bolesti srca ili bubrega ili koriste terapiju trebalo bi da se o unosu tečnosti i promjenama životnih navika posavjetuju s ljekarom.