Je li Stranka za BiH uzela glasove DF-u i NiP-u i zašto?
edna od zanimljivijih priča Općih izbora 2026. svakako je veliki povratak Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Prema trenutno dostupnim preliminarnim rezultatima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije, SBiH ima 67.291 glas, odnosno 9,01 posto, naspram samo 26.480 glasova i 2,74 posto prije četiri godine, piše Avaz.
Istovremeno su dvije stranke koje su proteklih godina zauzimale značajan dio tog političkog prostora ozbiljno pale. Narod i pravda je sa 79.555 glasova i 8,23 posto iz 2022. pao na 48.553, odnosno 6,50 posto, dok je DF sa 101.715 glasova ili 10,52 posto spao na 45.031 glas i 6,03 posto.
Naravno, iz samih izbornih rezultata nije moguće dokazati da je svaki izgubljeni glas DF-a ili NiP-a završio upravo kod SBiH. Međutim, kada se posmatraju rezultati kroz duži vremenski period, obrazac je teško previdjeti: veliki dio biračkog tijela koje se nalazi izvan tradicionalnih blokova SDA i SDP-a pokazuje izrazito malu stranačku lojalnost.
Priča koja traje dvije decenije
Na izborima 2006. upravo je Stranka za BiH bila velika alternativa dominantnim strankama. Za Predstavnički dom PSBiH iz Federacije osvojila je čak 196.230 glasova, 22,99 posto i sedam mandata. U Parlamentu FBiH imala je 190.148 glasova i 24 zastupnika.
Ali već nekoliko godina kasnije počinje njen veliki pad. Na izborima 2010. SBiH je na državnom nivou pala na oko 74.000 glasova, a zatim je praktično nestala iz ozbiljne utrke za državni parlament. Do 2018. spala je na manje od 18.000 glasova.
Glasači, međutim, nisu nestali. Samo su pronašli druge političke adrese.
Prvo je veliki dio prostora zauzeo SBB Fahrudina Radončića. Na izborima 2014. SBB je osvojio čak 142.003 glasa za državni parlament. Istovremeno se pojavila Demokratska fronta Željka Komšića i odmah uzela 150.767 glasova.
Drugim riječima, dok je nekada SBiH bila dominantna “treća opcija”, 2014. su taj prostor praktično podijelili SBB i DF.
Četiri godine kasnije počinje nova preraspodjela. DF je 2018. pao na 96.174 glasa, dok je SBB osvojio 67.599. U međuvremenu se pojavljuje Narod i pravda, koja će posebno nakon 2018. brzo širiti podršku, prvenstveno u Sarajevu, a zatim i u drugim dijelovima Federacije.
Na izborima 2022. odnos snaga ponovo se mijenja. DF/GS osvaja 101.715 glasova, NiP već dolazi do 79.555, dok se SBiH, nakon godina političke margine, vraća sa 26.480 glasova. A četiri godine poslije klatno ponovo ide u suprotnom smjeru.
SBiH raste za više od 40.000 glasova, dok DF i NiP zajedno imaju gotovo 88.000 glasova manje nego 2022. godine. Zbog manje izlaznosti i činjenice da rezultati za 2026. još nisu konačni, procenat je još bolji pokazatelj: SBiH je skočio sa 2,74 na 9,01 posto, DF pao sa 10,52 na 6,03, a NiP sa 8,23 na 6,50 posto.
Sličan obrazac
Sličan obrazac još je izraženiji u Kantonu Sarajevo. SBiH je povećao udio sa 12,86 na 19,14 posto, dok je NiP pao sa 18,23 na 13,90, a DF sa 9,07 na 6,05 posto.
Upravo tu možda leži ključ razumijevanja ovog dijela političke scene Federacije.
SDA ima veliko, relativno stabilno jezgro birača. SDP također, uz svoje uspone i padove, decenijama opstaje kao velika stranka ljevice. Ali između njih postoji ogroman prostor birača čiji glas nije trajno zakovan ni za jednu stranku.
Tokom posljednjih 20 godina njihova politička adresa mijenjala se gotovo ciklično: nekada je to bila Stranka za BiH, zatim SBB, potom DF, kasnije NiP, a sada se značajan dio tog biračkog tijela očigledno ponovo okreće Stranci za BiH.
Zato najveći uspjeh SBiH na ovim izborima možda nije samo u tome što je dobila više glasova.
Mnogo važnije je što je ponovo zauzela politički prostor koji joj je nekada pripadao – poziciju glavne alternative između velikih, tradicionalnih blokova.
Historija, međutim, istovremeno daje i upozorenje: upravo su birači u tom prostoru najlakši za osvojiti, ali očigledno i najteži za trajno zadržati.
