Efendić nakon izbora: Izborni zakon treba mijenjati, o koalicijama je rano govoriti

Dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini sve je jasnija nova politička slika zemlje. Ulazak Darijane Filipović iz HDZ-a BiH u Predsjedništvo BiH, kao i promijenjen odnos snaga među političkim strankama, otvorili su pitanja budućih koalicija i stabilnosti vlasti.

Izborni rezultati potvrdili su snažnu poziciju najvećih nacionalnih stranaka, dok se Stranka za BiH nameće kao jedan od značajnih aktera u eventualnim pregovorima o formiranju vlasti.

O posljedicama izbora, mogućim koalicijama i budućim odnosima političkih snaga u BiH u emisiji „Otvoreno“ govorili su Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, te Domagoj Knežević iz Hrvatskog instituta za povijest.

Predrag Kožul ocijenio je da je povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo BiH najznačajniji dio izbornog rezultata te stranke. 

Kako je rekao, posebno važnim smatra činjenicu da je hrvatski član Predsjedništva BiH izabran većinom glasova hrvatskih birača.

- To je najznačajniji trenutak jučerašnjih izbora, odnosno najvažniji dio naše ukupne pobjede. Vratili smo legitimitet u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer je hrvatski član Predsjedništva izabran većinski hrvatskim glasovima – rekao je Kožul. 

Govoreći o rezultatima HDZ-a BiH na drugim nivoima vlasti, istaknuo je napredak na kantonalnom nivou, kao i zadržavanje ranijih rezultata u zastupničkim domovima.

Na nivou županijskih skupština ostvarili smo značajan napredak, dok smo na nivou zastupničkih domova zadržali rezultat od prije četiri godine. Spremni smo i za drugi izborni korak, odnosno izbore za domove naroda – naveo je.

Kožul smatra da su birači prepoznali politiku koju je HDZ BiH vodio tokom protekle četiri godine, posebno u periodu ozbiljne političke krize.

U vrlo teškim i složenim okolnostima te ozbiljnoj političkoj krizi koja je kulminirala pred izbore vodili smo konstruktivnu i dobru politiku. Mislim da su je birači prepoznali. Posebno je značajno što smo rezultat poboljšali i u novim okolnostima, uz modernizaciju izbornog procesa i primjenu novih izbornih tehnologija – kazao je.

Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić smatra da je prethodni mandat obilježila blokada institucija, naročito na državnom i entitetskom nivou.

Izrazio je nadu da bi izborni rezultati mogli otvoriti prostor za efikasniji rad vlasti i nastavak evropskog puta BiH.

- Imali smo četiri godine prilično blokiranu vlast u Bosni i Hercegovini, posebno na nivou države i entiteta. Nadam se da će rezultati izbora doprinijeti tome da se vlast odblokira i počne raditi. Bilo je veliko obećanje da ćemo napredovati na evropskom putu, ali došlo je do velikog zastoja i približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji prilično je usporeno – rekao je Efendić.

Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, Efendić je kazao da rezultat pokazuje kako politička zastupljenost zavisi i od trenutnog odnosa snaga među strankama.

Posebno je istaknuo rezultat Stranke za BiH, navodeći da je ostvarila rast veći od 100 posto.

- Situacija s izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda pokazuje da nije nužno mijenjati izborni zakon, nego da je to odraz političkog stanja u određenom trenutku i podrške koju stranke imaju na izborima. Stranka za Bosnu i Hercegovinu ostvarila je rast veći od 100 posto, dok su ostale stranke uglavnom bilježile pad – naveo je Efendić.

Kada je riječ o eventualnim koalicijama, smatra da je još prerano govoriti o tome ko bi s kim mogao formirati vlast.

- Rano je sada govoriti o tome s kim ćemo koalirati. Mi jesmo ostvarili značajan rezultat, ali nismo pobjednici izbora i postoje stranke koje su osvojile više glasova. Demokratska politička kultura nalaže da oni koji su dobili najviše glasova pokrenu proces formiranja vlasti. Prošli mandat nije bio dobar primjer i greške koje su tada napravljene ne bi se trebale ponoviti – poručio je.

Domagoj Knežević prethodni mandat ocijenio je neujednačenim. Prema njegovim riječima, vlast je u početku funkcionirala relativno dobro, ali su kasnije uslijedile političke napetosti i blokade.

Početak mandata protekle vlasti bio je vrlo dobar i prve dvije godine sistem je prilično dobro funkcionirao. Međutim, oko 2024. godine došlo je do napetosti između Banje Luke i Sarajeva, koje su dovele do blokade na državnom nivou – rekao je Knežević.

Za razliku od Efendića, Knežević smatra da je promjena Izbornog zakona jedno od ključnih pitanja za buduće političke odnose u BiH.

Podsjetio je i na neuspjele pregovore u Neumu 2022. godine.

- Ne slažem se s tvrdnjom da Izborni zakon ne treba mijenjati. Željko Komšić bio je simbol političkog nametanja predstavnika Hrvatima u Predsjedništvu BiH. Da je 2022. godine u Neumu bilo više političke volje za dogovor, danas bismo nakon ovih izbora govorili o bitno drugačijim temama. Tada je postojao i prijedlog koji su predstavnici Venecijanske komisije ocijenili valjanim i koji je trebao otkloniti različite oblike diskriminacije – rekao je Knežević.

Govoreći o evropskim integracijama, Knežević je posebno istaknuo ulogu Hrvatske u zagovaranju napretka BiH prema Evropskoj uniji.

- Bosna i Hercegovina na putu prema Evropskoj uniji nije imala jačeg saveznika od Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i hrvatska diplomatija kontinuirano su pitanje napredovanja BiH na euroatlantskom putu stavljali na dnevni red najvažnijih međunarodnih institucija, posebno Evropske unije – kazao je.

Knežević smatra da izbor Darijane Filipović pokazuje promjenu političkih okolnosti kada je riječ o položaju Hrvata u BiH.

Prema njegovim riječima, potrebno je u budućnosti graditi vlast uz uključivanje legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda.

- Mislim da je dio bošnjačke političke scene shvatio da dosadašnji pristup nije donio ono čemu su se nadali. Hrvati su se, unatoč brojnim pritiscima, održali, a promijenila se i politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Sada treba gledati naprijed i vlast graditi na uključivanju legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda – rekao je Knežević.

Kožul je poručio da HDZ BiH ostaje otvoren za razgovore i saradnju sa svim hrvatskim političkim strankama, uključujući i one koje nisu bile dio njegovog političkog bloka.

- Hrvatski narodni sabor institucija je koja okuplja hrvatske političke predstavnike. Unutar njega postoji stranačka demokratija, ali kada je riječ o zajedničkim strateškim interesima, otvoreni smo za saradnju i razgovore sa svim hrvatskim političkim strankama, neovisno o tome koliko smo se prije slagali ili razilazili. Ključno je da zajedničke strateške interese rješavamo zajedno – poručio je Kožul.

Efendić je, s druge strane, naglasio da Izborni zakon treba mijenjati kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava i uklonila diskriminacija građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

- Bosna i Hercegovina dužna je promijeniti izborno zakonodavstvo jer je ono diskriminirajuće prema onima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati i ne mogu biti birani u Predsjedništvo. Ta obaveza postoji već duže od desetljeća. Izborni zakon zato treba mijenjati, ali dio tih pitanja povezan je i s Ustavom – rekao je Efendić.

Kao primjer problema preglasavanja naveo je način na koji je formirana aktuelna Vlada Federacije BiH.

- Aktuelna Vlada Federacije BiH imenovana je tako da je 47 Bošnjaka bilo protiv, dok je oko 25 do 27 Bošnjaka glasalo zajedno s hrvatskim i nekoliko srpskih zastupnika. Dakle, i Bošnjaci su u jednoj važnoj odluci bili preglasani. U našem sistemu postoji mnogo takvih situacija koje izazivaju probleme – kazao je.

Efendić smatra da bi se prilikom eventualnih ustavnih promjena trebalo otvoriti i pitanje drugačijeg modela Predsjedništva BiH.

- Kada imamo Predsjedništvo s tri člana, očekivano je da postoje ovakve primjedbe. Možda bi se kod izmjena Ustava i zakonodavstva trebalo razgovarati i o drugačijem modelu – rekao je.

Predsjednik Stranke za BiH istaknuo je da će fokus njegove stranke biti na ekonomskom razvoju i poboljšanju životnog standarda građana.

- Kroz cijelu kampanju zagovarali smo ekonomski razvoj, veće plaće, jeftinije stanove i bolji životni standard. To je osnova na kojoj ćemo razgovarati sa svima, uz poštovanje Ustava i zakona te nastavak evropskog puta BiH – istaknuo je Efendić.

Knežević smatra da bi rješavanje hrvatskog političkog pitanja moglo doprinijeti stabilnijim odnosima i napretku BiH.

- Ako se pronađe rješenje na tragu onoga o čemu se razgovaralo u Neumu, mislim da se hrvatsko političko pitanje vrlo brzo može skinuti s dnevnog reda i da stvari mogu krenuti naprijed. Naravno, tu je i treća strana, Banja Luka. Bez kompromisa, uvažavanja interesa i uključivosti, teško će Bosna i Hercegovina moći napredovati – zaključio je.

Efendić očekuje da će se nakon izbora promijeniti odnos Hrvatske prema BiH te smatra da rezultat izbora pokazuje kako izborno zakonodavstvo ne mora biti prepreka izboru kandidata poput Darijane Filipović.

- Nadam se da će se odnos Hrvatske prema BiH promijeniti. Ovi su izbori pokazali da izborno zakonodavstvo ne mora biti ključna prepreka da kandidat poput Darijane Filipović bude izabran – rekao je.

Govoreći o položaju Bošnjaka u Hrvatskoj, Efendić je kazao da bi bilo dobro da oni imaju predstavnika u Hrvatskom saboru.

- Bilo bi dobro da Bošnjaci u Hrvatskoj imaju svoje mjesto u Saboru. Očekujem i da nova vlast u BiH više radi na evropskom putu, gdje Hrvatska svakako može pomoći – zaključio je.

Kožul je izrazio očekivanje da bi se u Predsjedništvo BiH nakon izbora mogao vratiti konsenzus kao osnovni model odlučivanja.

Podsjetio je na period kada je hrvatski član Predsjedništva dolazio iz HDZ-a BiH, navodeći da je tada ovo tijelo funkcioniralo na principu konsenzusa.

- Dobro se sjećam razdoblja kada je hrvatski član Predsjedništva dolazio iz HDZ-a BiH. Tada je Predsjedništvo radilo konsenzusom i smatram da bi to trebao biti model saradnje i nakon ovih izbora – poručio je Kožul.

Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi otvoriti prostor za rješavanje ključnih pitanja, uključujući evropski put, političku stabilnost, ekonomski razvoj i demografski napredak.

- Nadam se da će u prvi plan doći evropski put i politička stabilnost, a to bi zatim trebalo donijeti i ekonomski razvoj, demografski napredak i druge koristi koje su Bosni i Hercegovini potrebne – zaključio je.