Nova prijetnja iz SAD-a potresa Evropu: Evo ko će najjače osjetiti udar

Evropi prijeti novi udar na cijene: Američka zabrana izvoza dizela mogla bi izazvati velike probleme

Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Američke Države mogle obustaviti izvoz dizela mogla bi ozbiljno pogoditi evropske prevoznike, ali i izazvati novi rast cijena robe širom kontinenta.

Trump je rekao da i dalje razmatra zabranu izvoza dizela, dok njegova administracija pokušava oboriti rekordno visoke cijene goriva u SAD-u. Bijela kuća istovremeno razmatra mogućnost da evropske zemlje na tržište plasiraju dio svojih rezervi dizela kako bi ublažile rast cijena.

Problem za Evropu je što je posljednjih mjeseci postala znatno zavisnija od američkog dizela. Rat, problemi u transportu i poremećaji u radu rafinerija smanjili su snabdijevanje iz Rusije i s Bliskog istoka, zbog čega su SAD postale jedan od ključnih dobavljača ovog goriva.

„Sve na policama će poskupjeti“, upozorila je Cristina Scarfia iz italijanske federacije teretnog transporta Confetra.

Posebno bi mogli biti pogođeni mali i srednji prevoznici, koji već posluju s veoma malim profitnim maržama i teško bi mogli podnijeti novi veliki rast troškova. Scarfia upozorava na „ogroman rizik od bankrota“, dok bi veće kompanije vjerovatno pokušale dodatne troškove prebaciti na svoje klijente.

Prosječna cijena dizela u Evropskoj uniji 17. septembra dostigla je 2,26 eura po litru, što je čak 38 posto više nego krajem februara. Time je premašen i prethodni rekord iz energetske krize 2022. godine, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Prema procjeni Confetre, eventualna američka zabrana izvoza mogla bi podići cijenu dizela u EU na više od tri eura po litru.

Evropa sve zavisnija od SAD-a

Situaciju dodatno otežava pad izvoza s Bliskog istoka nakon američko-izraelskog rata protiv Irana i poremećaja transporta kroz Hormuški moreuz. Prema podacima Međunarodne unije drumskog transporta, američki dizel sada čini približno polovinu evropskog uvoza ovog goriva morskim putem.

Ako bi Vašington zatvorio tu mogućnost snabdijevanja, drumski transport našao bi se među prvim sektorima na udaru.

Transport čini čak 77 posto potrošnje dizela i gasnog ulja u EU, prema podacima Eurostata. David Doherty iz BloombergNEF-a upozorava da Evropa nema mnogo brzih alternativa.

Građani mogu smanjiti vožnju kada gorivo poskupi, ali privreda ne može jednostavno odustati od kamiona. Ako bi došlo do ozbiljnih problema u drumskom transportu na velikim tržištima poput Njemačke i Poljske, posljedice bi se brzo osjetile u čitavim lancima snabdijevanja.

Problem ne bi bile samo visoke cijene. Moguće su i nestašice dizela na pojedinim mjestima, duže čekanje na benzinskim pumpama i stvaranje redova, što bi dodatno smanjilo vrijeme koje vozači mogu provesti u transportu robe.

Dizel čini oko trećine troškova

Dizel čini približno 30 posto ukupnih troškova međunarodnih transportnih kompanija, kaže Jan Buček, predsjednik poljskog Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika.

Prevoznici gorivo, plate i putarine moraju platiti unaprijed, dok novac od klijenata često dobijaju tek nekoliko sedmica nakon obavljenog posla. Nagli rast cijene dizela zbog toga bi mogao izazvati ozbiljne probleme s likvidnošću.

„S cijenom dizela od oko tri eura po litru, rizik da neki prevoznici propadnu bio bi veoma realan, posebno ako bi se takve cijene zadržale duže vrijeme“, upozorio je Buček.

Najugroženije bi bile male i srednje firme, koje imaju manje novčanih rezervi i teže dolaze do kredita. Samo u Poljskoj je ove godine s tržišta međunarodnog drumskog transporta nestalo više od 1.000 kompanija.

Kamionima bi se više isplatilo da ostanu parkirani

Ako cijena goriva nastavi rasti, prevoznici bi mogli početi birati koje poslove prihvataju. Prvi bi mogli otpasti najmanje profitabilni poslovi – rute s mnogo prazne vožnje, destinacije na kojima je teško pronaći teret za povratak i poslovi koji podrazumijevaju dugo čekanje na utovar ili istovar.

„Ako troškovi pružanja usluge premaše prihod, za prevoznika može biti ekonomski racionalnije da kamion ostavi parkiran nego da napravi još jedan gubitak“, rekao je Buček.

Veće kompanije mogle bi nastaviti prevoziti robu tako što bi klijentima naplaćivale dodatak zbog skupljeg goriva. To bi, međutim, značilo da se rast cijena dizela postepeno prenosi kroz cijeli lanac – od transporta i distributera do prodavnica, a na kraju i do potrošača.

Ukoliko bi ekstremno visoke cijene potrajale sedmicama i bile praćene stvarnom nestašicom goriva, pojedine evropske rute mogle bi ostati bez dovoljnog broja kamiona, što bi dovelo do kašnjenja u lancima snabdijevanja.

U tom slučaju, upozoravaju predstavnici transportne industrije, pitanje snabdijevanja dizelom više ne bi bilo samo problem prevoznika, već bi moglo prerasti u pitanje evropske „ekonomske sigurnosti“.