Izraelci pronašli svoju novu obećanu zemlju, masovno se naseljavaju i ulažu milijarde

Nestabilna situacija u Izraelu i dugotrajan osjećaj nesigurnosti nakon napada 7. oktobra 2023. i ratova koji su uslijedili potaknuli su sve veći broj Izraelaca da se okrenu Republici Cipar.

Za mnoge se obližnji otok iz mjesta za odmor i ulaganja pretvara u mjesto za trajno naseljavanje – a u nekim slučajevima i u „Plan B“ u slučaju pogoršanja situacije u Izraelu. Upravo su tako svoju odluku u razgovoru za Deutsche Welle opisali neki Izraelci, koji su željeli ostati anonimni.

„Želim imati Plan B u slučaju da situacija u Izraelu postane teža“, rekao je jedan Izraelac koji je nedavno kupio kuću u velikom stambenom kompleksu u ciparskom okrugu Limassol.

Drugi je ukazao na prednosti Cipra: „To je let od 40 minuta, isti krajolik, ista klima. Kao da ste u Izraelu, a da zapravo niste tamo.“

Treći je svoje preseljenje povezao s poslovanjem, rekavši da su mnoge izraelske kompanije dio svojih poslova prenijele na Cipar, što im olakšava poslovanje sa članicama EU-a.

Stalni i povremeni novi stanovnici

Republika Cipar ima manje od milion stanovnika. Prema procjenama koje navode izraelski mediji, najmanje 3.000 izraelskih porodica sada trajno živi na tom otoku, a njihov se broj svake godine povećava za nekoliko stotina.

Izraelski mediji također govore o desecima hiljada Izraelaca koji su ondje kupili nekretnine. List Israel Hayom izvijestio je da oko 20.000 Izraelaca posjeduje nekretninu na Cipru, a da ondje ne živi tokom cijele godine.

Podaci ciparskog katastra predstavljeni parlamentu pokazuju da je između 2021. i 2024. godine samo u obalnim okruzima Larnaca, Paphos i Limassol zabilježeno ukupno 3.851 prijenosa vlasništva na izraelske kupce.

Projekti iza kojih stoje Izraelci

No izraelski interes za Cipar ne ograničava se samo na stanove i kuće za odmor – tu su i zemljišta, turistički projekti i velike investicije. Jedan od najistaknutijih primjera je izraelska hotelska grupacija Fattal, čija se ulaganja na Cipru procjenjuju na stotine miliona eura i uključuju hotele u Limassolu, Paphosu i Larnaci.

U Larnaci iza obnove historijskog hotela Palm Beach također stoje ulagači povezani s Izraelom, što je investicija vrijedna više od 110 miliona eura, kao i iza projekta Aqua Residences vrijednog približno 40 miliona eura, koji predviđa izgradnju dva tornja od 15 spratova uz samu obalu.

U okrugu Limassol izraelski ulagač planira ponovo oživjeti Trozenu, selo koje je decenijama napušteno, obnovom oko 60 kuća i razvojem turističkih sadržaja, kampa i vinarije.

Projekt, smješten unutar zaštićenog područja Natura 2000, izazvao je protivljenje i istragu nadležnih tijela nakon što su neki radovi započeli bez potrebnih dozvola za planiranje i gradnju.

Znakovi sve trajnije prisutnosti

Istovremeno se širi i ponuda namijenjena izraelskoj zajednici kao što su mjesta bogosluženja, kompanije i usluge za Izraelce, primjerice restorani koji nude košer hranu. Uz saobraćajnice se mogu vidjeti i oglasi i politički plakati na hebrejskom. Prošlog ljeta su se uz ciparske autoceste pojavili predizborni plakati za stranku Yashar Gadija Eisenkota, namijenjeni izraelskim biračima.

Možda najjasniji pokazatelj sve trajnije prirode izraelske prisutnosti je planirano otvaranje privatne jevrejske škole u blizini Limassola, za do 1.500 učenika.

Podsjeća na priljev ruskog kapitala nakon 2013.

Sve je to potaknulo političku raspravu o stranim ulaganjima i općenito vlasništvu nekretnina. Mnoge je to podsjetilo na iskustvo s golemim priljevom ruskog kapitala, koji se ubrzao nakon što je Cipar proširio svoj program stjecanja državljanstva na temelju ulaganja nakon finansijske krize 2013. godine.

Neke od najoštrijih političkih kritika došle su od Stefanosa Stefanoua, glavnog tajnika Ciparske napredne stranke radnog naroda (AKEL), i Fidiasa Panayiotoua, zastupnika u Evropskom parlamentu i čelnika stranke Izravna demokratija.

AKEL je glavna ciparska ljevičarska stranka i trenutno je u opoziciji. Stefanou je upozorio na nekontroliranu prodaju ciparskog zemljišta strancima, posebno se osvrćući na kupovine Izraelaca i ono što je opisao kao stvaranje zatvorenih stambenih zajednica s vlastitom infrastrukturom.

Panayiotou je otišao korak dalje, tvrdeći da „Izrael kupuje Cipar“ i upozoravajući da ciparsko gospodarstvo riskira postati pretjerano ovisno o izraelskom kapitalu.

Te su izjave izazvale oštru reakciju izraelske strane. Izraelski ambasador na Cipru Oren Anolik odbacio je tvrdnje o pretjeranom izraelskom utjecaju, tvrdeći da su hiljade Izraelaca koji žive i posluju na otoku postale dio njegovog društvenog i ekonomskog tkiva.

Također je upozorio da izdvajanje određene nacionalnosti i pozivanje na stereotipe o „stranoj ekonomskoj moći“ može poticati antisemitizam.

Vlada želi privući strana ulaganja

Ciparska vlada je privlačenje stranih ulaganja postavila kao ključni ekonomski prioritet, pri čemu je predsjednik Nikos Christodoulides više puta istaknuo cilj uspostave Cipra kao privlačnog odredišta za međunarodne ulagače.

Kada je riječ konkretno o izraelskim ulaganjima, izjava bivšeg ministra energetike i trgovine Georgea Papanastasioua pokazuje pristup vlade.

Govoreći 2025. godine, dok je još bio na dužnosti, Papanastasiou je rekao da je vlada sa zadovoljstvom primijetila da su „izraelski poslovni ljudi prisutni u mnogim sektorima ciparskog gospodarstva“, uključujući turizam, tehnologiju, energetiku, zdravstvo i nekretnine.

Rasprava u parlamentu

Rasprava je sada stigla i do parlamenta te se proširila na kupovine nekretnina državljana trećih zemalja općenito. Zastupnici razmatraju zakonodavne prijedloge dviju najvećih stranaka u zemlji, ljevičarskog AKEL-a i stranke desnog centra Demokratski skup (DISY), čiji je cilj uvesti ograničenja na kupovinu zemljišta državljanima zemalja izvan EU-a.

Jedan od prijedloga podnio je zastupnik DISY-ja Nikos Georgiou. U razgovoru za DW rekao je da je „posljednjih godina kupovina zemljišta od strane stranih državljana dosegnula dosad neviđene razmjere“, što utječe na „demografski sastav, vrijednost zemljišta i, u nekim slučajevima, nacionalnu sigurnost“.

Georgiou je naglasio da njegov prijedlog „nije usmjeren protiv bilo koje zemlje ili njenih građana“, dodajući da bi se rasprava trebala odvijati „bez širenja straha, bez retorike usmjerene protiv građana bilo koje treće zemlje“.

AKEL je podnio sličan zakonodavni prijedlog. U razgovoru za DW zastupnik AKEL-a Giorgos Koukoumas rekao je da je njegova stranka pokrenula pitanje masovne i nekontrolirane kupovine nekretnina od strane stranih državljana jer su one „jedan od faktora koji cijene nekretnina dovodi na takve nivoe da prosječnom Cipraninu postaje nemoguće kupiti ili čak unajmiti dom u urbanim središtima zemlje“.

Također je ukazao na zabrinutost, kako kaže, značajnog dijela ciparskog društva, konkretno u vezi s kupovinama Izraelaca.

Ta se zabrinutost, rekao je, „očito odnosi na stvarnost široko rasprostranjenih akvizicija velikih kompanija i stjecanja velikih zemljišta od strane Izraelaca, uzastopnih izvještaja izraelskih medija koji govore o stvaranju ‘drugog Izraela na Cipru‘, u kombinaciji s prisutnošću izraelskih obavještajnih službi na našem otoku i odnosima s Izraelom na područjima odbrane i sigurnosti koje je ciparska vlada posljednjih godina unapređivala.“