Slaven Kovačević: "Odbio sam vratiti Karadžiću stan u Sarajevu, odbranit ćemo Predsjedništvo BiH"

Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević govorio je o izborima, građanskoj državi, odnosima sa Srbijom i Hrvatskom, ratnim zločinima, Miloradu Dodiku i mogućnosti formiranja „bosanskog bloka“ nakon izbora.

„Vjerujem da ćemo odbraniti Predsjedništvo od osovine zla koju čine HDZ i SNSD. Uspjeli smo to 2. maja 1992. kada smo odbranili Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, vjerujem da ćemo ga odbraniti i 4. oktobra 2026. godine. Zapravo sam u to uvjeren“, rekao je u intervjuu za Danas Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Hrvata.

Kovačević je kazao da je ponosan na svoje učešće u Armiji Republike Bosne i Hercegovine, navodeći da se time nastavlja na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi.

Naglasio je da namjerava nastaviti, kako je rekao, nositi zastavu „građanske Bosne i Hercegovine, zemlje ljiljana, do konačne pobjede, suverene i građanske BiH“.

Govoreći o scenama u Srbiji i Beogradu nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Kovačević ih je nazvao „degutantnim i odvratnim“ i „civilizacijskim dnom“.

„Želim vjerovati kako je Srbija iznad toga i da će se ograditi od tih individua koji su bili organizatori i počinioci ratnih zločina te da za takve nema mjesta u srbijanskom društvu“, rekao je Kovačević.

Govoreći o Radovanu Karadžiću, kazao je da ne zna hoće li i on nakon smrti biti veličan u Srbiji.

Znam samo da neće u Sarajevo, ni živ ni mrtav. Svojevremeno, dok sam obavljao funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Centar Sarajevo, odbio sam vratiti stan Radovanu Karadžiću, koji je rušio i palio moj grad. Treba li možda nekome objašnjavati zašto“, kazao je Kovačević.

Govoreći o konceptu „države jednakih ljudi“ i njegovom odnosu prema Dejtonskom ustavu, Kovačević je kazao da sam Ustav, pored dominantnih etničkih, sadrži i građanske elemente.

„Etnički uređen sistem je direktan udar na demokratiju, što nam stvara obavezu da ga na demokratski način preuredimo kako bismo bili usklađeni sa zapadnim sistemom liberalne demokratije.

Naravno, politički i idejno borim se u okviru postojećeg sistema jer mi to omogućava Ustav Bosne i Hercegovine. Kada se ne bismo borili u okviru postojećeg sistema, mislim da bi u potpunosti prevladali etnički elementi i time bismo izgubili bitku. To uopće nije dobro, ne samo zbog Bosne i Hercegovine već zbog cijelog regiona.

S druge strane, na nivou same ideje borim se da proširimo utjecaj građanskog u Ustavu BiH, a krajnji cilj je uspostavljanje građanske države. To je višedecenijska borba“, rekao je Kovačević.

Kazao je da je ta borba počela davno i da će još trajati, navodeći apelacije pred Evropskim sudom za ljudska prava i postupke pred Ustavnim sudom BiH.

„Dakle, prešlo se s vojnog na pravni i politički teren u borbi za državu Bosnu i Hercegovinu. Cilj je veoma jednostavan. Posijati sjeme jednakosti ljudi u društvu i sačekati da se takva priča primi što šire“, kazao je.

Kovačević je rekao da ideju koju zastupa vidi kao izraz kontinuiteta, podsjećajući da su u ratnom Predsjedništvu Republike BiH sjedili Mirko Pejanović, Miro Lazović, Nijaz Duraković, Tatjana Ljujić-Mijatović i Ivo Komšić.

„U ovom postdejtonskom periodu zastavu građanske BiH, zemlje ljiljana, uglavnom je nosio i sada nosi Željko Komšić. Moja je namjera da nastavim nositi tu zastavu i tu ideju do konačne pobjede, suverene i građanske Bosne i Hercegovine. Vjerujem da građani to prepoznaju“, rekao je.

Govoreći o svom protivkandidatu Zdenku Lučiću i njegovom ratnom angažmanu u HVO-u, Kovačević je kazao da su činjenice iz tog perioda važne za građane BiH.

„Mi možemo imati različita mišljenja i o ustavnim, ekonomskim i brojnim drugim pitanjima, ali odnos prema državi i odnos prema pitanju ratnih zločina nije sfera mišljenja, nego sfera vrijednosti i činjenica“, rekao je.

Kovačević je podsjetio na predmet „Prlić i drugi“ pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju te govorio o Bruni Stojiću i Jadranku Prliću.

„Udruženi zločinački poduhvat se desio, odgovorni su priznali i pokajali se za ratne zločine, ali opet kod nekih ovdašnjih političkih aktera imate politizaciju pravosnažnih sudskih presuda. Osim što je takvo nešto pravno neutemeljeno, nije mi jasno šta oni hoće time postići, osim da sami sebe svrstavaju na pogrešnu stranu historije. Kako god, njihov obraz“, rekao je Kovačević.

Dodao je da onaj ko ne poštuje pravosudno utvrđene činjenice o ratnim zločinima i udruženom zločinačkom poduhvatu izlazi, prema njegovim riječima, „iz okvira civilizacijskog sistema“.

„Ne možete imati ambivalentno mišljenje o stvarima poput genocida i ubijanja djece, o živim lomačama, silovanjima i pri tome se praviti naivnim da se to nije desilo. A desilo se. Tu morate biti kristalno jasni, a u presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga rečeno je sve i opisano do najsitnijih detalja. Ko ima problem s tim činjenicama, nije mi prihvatljiv“, kazao je.

Kovačević je rekao da, vrijednosno gledano, za njega nikada neće biti isti onaj ko je domovinu branio i onaj ko ju je napadao ili izdao.

„Ponosan sam na svoje učešće u Armiji Republike BiH jer se tu nastavljam na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi“, rekao je.

Kovačević je potom optužio Zdenka Lučića i Dragana Čovića da su tokom rata bili „na strani agresora“.

„Zdenko Lučić, kao i Dragan Čović, bio je na strani agresora. Lučić je direktno učestvovao u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao članicu Ujedinjenih nacija. Slika koju spominjete samo je jedna u nizu kojima se on sam hvali učešćem u agresiji“, kazao je Kovačević.

Govoreći o ranijem pozivu protivkandidatima Darijani Filipović i Zdenku Lučiću da se izjasne smatraju li Slobodana Praljka ratnim zločincem ili herojem, Kovačević je rekao da njihov odgovor nije dobio.

„Njihovo odbijanje da se izjasne dokaz je toga kako i ne planiraju izaći iz civilizacijskog mraka u kojem nastoje držati narod“, kazao je.

Kovačević je rekao da, prema njegovom mišljenju, u BiH vrijednosno ne postoje „bošnjačka, hrvatska i srpska strana“, nego „civilizacijska i anticivilizacijska“.

Osvrnuo se i na odnos Hrvatske prema Srbiji nakon smrti Ratka Mladića.

„Nije me iznenadio potez Hrvatskog sabora jer je taj isti Sabor 2017. upriličio odavanje počasti ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Ono što je zanimljivo jeste da Hrvatska neće koristiti taj mehanizam kada je u pitanju Srbija, a nas će vjerovatno sutra ucjenjivati kada se otvore pregovori s EU“, rekao je.

Scene u Srbiji nakon Mladićeve smrti ponovo je nazvao „degutantnim i odvratnim“.

„To je samo civilizacijsko dno. Srbijansko društvo nikako da izađe iz te hipokrizije. U Srbiji su ratni zločinci heroji i to je istovremeno i za gađenje i za žaljenje“, kazao je Kovačević.

Dodao je da vjeruje da Srbija ima potencijal da se kao društvo odmakne od ratnih zločinaca.

„Zašto biste nosili hipoteku tih nekoliko opskurnih likova? Odmaknite se od njih. Za vaše dobro. Ne znam šta će biti kada umre Karadžić, da li će isto tako biti veličan u Srbiji, znam samo da neće u Sarajevo, ni živ ni mrtav“, rekao je.

Govoreći o odnosu stranaka Trojke prema Hrvatskoj, Kovačević je ustvrdio da su one blaže prema zvaničnom Zagrebu.

„Ne vjerujem da imamo različita mišljenja o ratnim zločincima, bilo da iza njih stoji Srbija ili Hrvatska. Razlika je, ipak, u tome što je Trojka kao dio sadašnje vlasti na državnom nivou blaža prema zvaničnom Zagrebu, iz samo njima poznatih razloga, koji se također ne distancira od ratnih zločina koje su Franjo Tuđman i haška šestorka počinili u Bosni i Hercegovini“, kazao je.

Kovačević tvrdi da takav odnos proizlazi iz političke pozicije stranaka Trojke.

„Iskren da budem, to je u prvom redu ponižavajuće za njih same jer se uklapaju u jednu širu agendu prema kojoj nad polovinom Bosne i Hercegovine kontrolu ima Beograd, a nad drugom polovinom zvanični Zagreb. Otuda ta, na momente, snishodljivost i servilnost“, rekao je.

Dodao je da Željko Komšić, on i politički akteri okupljeni oko ideje građanske BiH ne prave razliku između miješanja Beograda i Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

„Budućnost Bosne i Hercegovine ne pripada ni Zagrebu ni Beogradu. Ona pripada Bosancima i Hercegovcima. Nakon što budem izabran za člana Predsjedništva BiH, neću dozvoliti ni Hrvatskoj ni Srbiji da se miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine i uvjeravam vas da to mogu zaustaviti. To više neće moći“, kazao je.

Govoreći o Deklaraciji usvojenoj u junu 2024. na Svesrpskom saboru Srbije i Rs te Rezoluciji Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u BiH, Kovačević je rekao da između tih dokumenata „u suštinskom smislu razlika gotovo da ne postoji“.

„Nažalost, ni Hrvatska ni Srbija ne poštuju suverenitet Bosne i Hercegovine. Nisu faktor stabilizacije nego faktor destabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini, iako su se potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezale da neće raditi ništa na destabilizaciji Bosne i Hercegovine“, kazao je.

Naglasio je da Srbija i Hrvatska nisu garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, već njegove potpisnice koje imaju određene obaveze.

„Dokumenti koje spominjete ne doprinose stabilizaciji prilika u regionu. Međutim, nakon svega što se desilo, nakon dvostruke agresije, mi se ne plašimo nikakvih dokumenata, obavezujućih ili neobavezujućih, iako su nam vrlo jasne namjere“, rekao je.

Kovačević je dodao da to ne znači da BiH nije spremna na saradnju sa susjedima, posebno ekonomsku, ali na ravnopravnim osnovama.

Govoreći o ideji „koncentracijske vlade“ koju je iznio Željko Komšić, Kovačević je rekao da je riječ o ideji „bosanskog jedinstva“.

„To je ideja bosanskog jedinstva koju zagovaramo, da se mi koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu okupimo kako bismo se suprotstavili osovini zla koju čine HDZ i SNSD, a koji našu zemlju drže u konstantnim blokadama“, kazao je.

Prema njegovim riječima, ne radi se o predizbornom triku nego o pokušaju okupljanja političkih aktera koji se protive politikama HDZ-a i SNSD-a.

„I sam lično pozivam kandidate iz reda bošnjačkog naroda, ali i svakoga drugog, na dogovor prilikom izbora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a to odgovara ideji i prijedlogu predsjednika Komšića. U ovoj fazi, iako su neki odbili taj prijedlog, ne želimo ulaziti u dodatne rasprave, nego i dalje apelujemo na uspostavljanje bosanskog jedinstva. Pozivam ih još jednom da napravimo čvrst i neprobojan bosanski blok“, rekao je Kovačević.

Govoreći o mogućnosti da Milorad Dodik nakon izbora postane predsjednik Vlade Rs, Kovačević je podsjetio da Dodik ima šestogodišnju zabranu obavljanja zvaničnih institucionalnih funkcija na osnovu presude Suda BiH.

Kovačević smatra da bi pitanje eventualnog pomilovanja Dodika moglo postati važno nakon izbora.

„Jedini način da Dodik sada postane premijer Rs jeste da ga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pomiluje. To se može desiti ukoliko u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, pored Željke Cvijanović, uđu kandidati HDZ-a Darijana Filipović ili Zdenko Lučić“, tvrdi Kovačević.

Prema njegovoj procjeni, u takvoj situaciji mogla bi postojati većina od dva glasa za pomilovanje Dodika.

„Našom pobjedom Dodik i HDZ gube tu mogućnost. Ukoliko postanem član Predsjedništva BiH, bit ću glas koji će biti presudan protiv odluke o pomilovanju jer nijedan kandidat iz bošnjačkog naroda neće biti za pomilovanje“, kazao je.

Kovačević je na kraju poručio da će ishod izbora za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, prema njegovoj ocjeni, biti posebno važan za odnos snaga u toj instituciji.

„Dakle, što se mene tiče, Dodik može na to zaboraviti i tražiti neki drugi posao. Vidjet ćemo šta će reći građani. Prilično sam uvjeren da neće dopustiti HDZ-u da dođe u poziciju u kojoj može pomilovati Dodika i vratiti ga na sve funkcije.

Između ostalog, i zato je važno da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine bude 2:1 'za' u korist Bosne i Hercegovine, a ne u korist antibosanskih aktera. Prevagu, i to suštinsku, odnosi onaj ko je na poziciji člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Vjerujem da ćemo odbraniti Predsjedništvo od osovine zla koju čine HDZ i SNSD. Uspjeli smo to 2. maja 1992. kada smo odbranili Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, vjerujem da ćemo ga odbraniti i 4. oktobra 2026. godine. Zapravo sam u to uvjeren“, rekao je Kovačević.