Koliko soba ima jednosoban, a koliko dvosoban stan: Evo gdje nastaje zabuna

Kada tražite stan, jedan od najčešćih razloga za zabunu može biti upravo njegovo označavanje. Tako se stan s jednom spavaćom sobom i dnevnim boravkom u oglasima često predstavlja kao dvosoban, iako mnogi kupci pod dvosobnim stanom podrazumijevaju dvije odvojene spavaće sobe.

Gdje nastaje problem i šta se zapravo podrazumijeva pod jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim stanom za Index.hr pojasnio je hrvatski arhitekta Janko Kralj iz ATAK studija. Kako kaže, praksa često nema mnogo veze s onim što propisi predviđaju.

Prije svega, objašnjava, treba razlikovati garsonijeru. To je prostor koji objedinjuje kuhinju, trpezariju, boravak i spavanje, uz ulazni prostor i kupatilo.

„Prvi sljedeći tip je isto to, ali s pregrađenom kuhinjom i trpezarijom. U bilo kojem normalnom sistemu to bi se također zvalo garsonijera jer se u praksi izvodi gotovo identičan tlocrt, ali se kuhinja odvoji pregradnim zidom. Kod nas su to jednosobni stanovi“, objašnjava Kralj.

On smatra da je takvo imenovanje pogrešno jer multifunkcionalni prostor u kojem se boravi, spava i objeduju ne bi trebalo nazivati sobom.

„Soba je, po mom mišljenju, nešto drugo – prostor u koji odlazimo isključivo spavati, odmarati ili boraviti, odvojeno od dnevne zone“, navodi arhitekta.

Šta se zapravo računa kao soba?

Kralj naglašava da „pola sobe“ ne bi trebalo postojati.

„Ili imaš sobu ili imaš, da prostite, smijuriju. Postoji dječja soba, odnosno radna soba, te spavaća soba. Ako na garsonijeru dodate jednu sobu, onda bi to minimalno trebalo biti jednosoban stan. Ne i kod nas“, kaže on.

Prema njegovim riječima, u domaćoj praksi takav stan se često naziva dvosobnim, iako zapravo ima jednu sobu i jedan multifunkcionalni prostor.

Problem, smatra Kralj, ne bi bio toliko izražen kada bi postojao jasan i obavezujući pravilnik koji bi precizno definisao terminologiju, obaveze projektanata i prodavaca, ali i predvidio sankcije za pogrešno označavanje stanova.

„Zovite onda sobe i stanove kako god hoćete, ali dajte nam pravni okvir i jasne definicije kojih se moramo držati“, poručuje.

Zašto nastaje zabuna?

Nejasna terminologija, smatra arhitekta, otežava posao i agentima za nekretnine i kupcima. Bez jasnih pravila i kontrole novih projekata teško je očekivati i potpuno precizno oglašavanje.

Kralj upozorava da bi insistiranje na pravilnom označavanju stanova moglo izazvati i otpor zbog mogućeg uticaja na cijene.

„Kada bi se za svaki novi stan morala koristiti ispravna terminologija, mnogi bi odmah rekli da će to rezultirati višom cijenom stanova. Ako tražite minimum kvaliteta, opalit će vas po džepu“, navodi Kralj.

Dodaje da se problem godinama ne rješava, između ostalog, jer se pogrešna terminologija u oglasima uglavnom ne sankcioniše.

Zato smatra da je potrebno donijeti jasnija pravila koja bi se odnosila na stanovanje uopšteno, precizno definisala kategorije stanova i predvidjela kazne za njihovo pogrešno oglašavanje.