Ovaj datum donosi preokret: Evo kad stiže zahlađenje
Lijepim i sunčanim danima uskoro dolazi kraj, a pred nama je period ozbiljnijih vremenskih promjena koji će zahtijevati pripremu grijnih tijela i toplije garderobe.
Meteorolog Ivan Ristić analizirao je kakvo nas vrijeme očekuje tokom oktobra, kada bi moglo stići prvo ozbiljnije zahlađenje te kako bi globalni fenomen El Niño mogao uticati na predstojeću zimu u Evropi i Srbiji.
Do kada će trajati Miholjsko ljeto
Sunčano i ugodno vrijeme trebalo bi nas pratiti još nekoliko dana, ali se promjena vremena već nazire. Prema Ristićevim riječima, početak oktobra donosi stabilne vremenske prilike, u kojima ćemo uživati gotovo do sredine mjeseca.
„Miholjsko ljeto koje je počelo prije nekoliko dana najvjerovatnije će potrajati do kalendarskog Miholjdana, odnosno do 12. oktobra. Tako da imamo još desetak dana priliku da uživamo u toplijim danima“, rekao je Ristić.
Kada stiže ozbiljnije zahlađenje i početak grijne sezone
Nakon 12. oktobra očekuje se osjetniji pad temperature i priliv hladnijeg zraka sa sjevera Evrope. Ristić smatra da će se vremenske prilike znatno promijeniti sredinom mjeseca, što bi moglo uticati i na početak sezone grijanja.
Noći su već sada znatno hladnije, zbog čega se stanovi i drugi zatvoreni prostori brže hlade.
„Sredinom oktobra očekujem jače zahlađenje. Dolazi zrak sa sjevera i temperature će biti između 10 i 15 stepeni. Mislim da ćemo već od 15. oktobra morati uključivati grijna tijela i da će grijanje početi“, poručuje Ristić.
El Niño i neuobičajene temperature okeana
Ristić se osvrnuo i na globalna klimatska kretanja, posebno na fenomen El Niño i promjene temperature površinskih voda Pacifika.
Prema njegovim riječima, temperature u istočnom Pacifiku mogle bi biti znatno iznad prosjeka, dok se velike količine toplije vode nalaze i ispod površine okeana.
„Prema jednom istraživanju, trenutne temperature na istočnom Pacifiku na putu su da budu četiri stepena iznad prosjeka. Ranije sam spominjao da bi krajem novembra mogle biti oko pet stepeni iznad prosjeka. Temperatura i dalje raste, a ogromna količina vrele vode, koja je oko 10 stepeni toplija nego što je uobičajeno, nalazi se na 100 do 200 metara ispod površine mora i i dalje pristiže prema površini“, kazao je Ristić.
Ovakve promjene temperature okeana mogu uticati na atmosfersku cirkulaciju i vremenske prilike širom svijeta. Ristić navodi da se već mogu uočiti neuobičajeni obrasci u kretanju tropskih oluja i uragana.
„Polako se vidi da je moja teorija sve bolja. Ovo ima za posljedicu da su uragani uglavnom na Pacifiku, dok ih na Atlantiku nema. To se nije dogodilo 112 godina, odnosno od 1914. godine nije bilo situacije da nemamo uragane na Atlantiku“, rekao je meteorolog za Blic.
Kakva nas zima očekuje
Prema aktuelnim meteorološkim procjenama, predstojeća zima mogla bi biti hladnija u odnosu na prethodnu. Ristić navodi da postoje naznake za niže temperature, ali i veće količine snijega u pojedinim dijelovima Evrope.
„Prema sadašnjim procjenama, velike su šanse da zima bude dosta hladnija u Evropi. Prošla zima bila je sušna, ali kako je krenulo, imaćemo snijeg“, zaključio je Ristić.
