U Srbiji strahuju zbog poteza Hrvatske: 'Šta će tek nama učiniti ako su to napravili Crnoj Gori'
Novi zastoj na europskom putu Crne Gore ponovno je otvorio pitanje odnosa Hrvatske prema proširenju Europske unije na zapadni Balkan, a potez Zagreba posebno je odjeknuo u Srbiji. Beogradski Blic u ponedjeljak piše o „hladnom tušu“ za Podgoricu te povlači paralelu sa srbijanskim pregovorima s EU, uz pitanje što bi Hrvatska mogla učiniti Srbiji u nastavku njenog evropskog puta.
Povod je informacija da je Nizozemska zatražila svojevrsnu pauzu u procesu pristupanja Crne Gore EU, uz zahtjev za dodatnom provjerom ispunjavanja ključnih kriterija. Prema neslužbenim informacijama koje je objavio podgorički list Dan, taj su zahtjev podržale Hrvatska, Estonija, Litva i Latvija. Pet država želi detaljnije provjeriti ispunjenost kriterija prije donošenja novih odluka.
Crna Gora pritom je najdalje odmaknula među državama kandidatkinjama zapadnog Balkana. Otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja, a do jula ih je privremeno zatvorila 18. Na međuvladinoj konferenciji u julu zatvoreno je poglavlje 8, koje se odnosi na tržišno natjecanje, i 29, koje se odnosi na carinsku uniju.
Blic, međutim, ocjenjuje da je Podgorica sada suočena s ozbiljnim problemom jer do kraja godine treba zatvoriti još 15 poglavlja. Pozivajući se na Željka Đukića iz nevladine organizacije Multimedijal Montenegro, list navodi da je takav tempo teško ostvariv, među ostalim i zbog toga što je u Crnoj Gori već počela predizborna kampanja. Đukić smatra da Bruxelles želi provjeriti ne samo jesu li potrebni zakoni usvojeni nego i provode li se u praksi.
U cijeloj priči posebno se izdvaja Hrvatska. Zagreb je tokom ljeta jasno naveo koja otvorena bilateralna pitanja s Crnom Gorom želi riješiti prije završetka njenih pristupnih pregovora. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova objavilo je 22. jula da Hrvatska očekuje rješavanje pitanja obeštećenja bivših zatočenika logora, nastavak potrage za 14 osoba nestalih tokom Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina te rješavanje imovinskopravnih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Zagreb također traži očuvanje spomen-ploče u bivšem logoru Morinj i promjenu imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru te povrat školskog broda „Jadran“.
Hrvatska pritom svoj stav ne predstavlja kao novu prepreku evropskim integracijama Crne Gore, nego ga povezuje s načelom dobrosusjedskih odnosa, koje je dio pregovaračkog okvira za zemlje kandidatkinje. Iz Zagreba poručuju da otvorena bilateralna pitanja treba riješiti kako ne bi opterećivala završnu fazu pristupnog procesa.
O hrvatskom pritisku na Podgoricu posljednjih se mjeseci intenzivno piše i u srpskim medijima. Blic podsjeća da je Hrvatska u julu uskratila saglasnost za privremeno zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na prometnu politiku. Prema tom pisanju, među pitanjima koja su bila sporna bili su kabotaža i avionske karte, odnosno pitanja koja Zagreb povezuje sa svojim ekonomskim interesima i neriješenim bilateralnim pitanjima.
Istovremeno je Crna Gora tog dana uspjela privremeno zatvoriti dva druga poglavlja. Službeni podaci EU potvrđuju da je Crna Gora nastavila napredovati u pregovorima i nakon tih nesuglasica. U junu su privremeno zatvorena poglavlja 2 i 28, a u julu još poglavlja 8 i 29.
Šta se događa sa Srbijom
Blic podsjeća i na dugotrajne probleme Srbije u pregovorima s EU. Srbija je do decembra 2021. otvorila 22 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Od tada nije otvorila novo poglavlje, odnosno novi klaster.
U srpskom mediju posebno se ističe uloga Hrvatske u ranijim zastojima, među ostalim tokom 2016. godine, kada Zagreb nije dao saglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.
Blic je još ranije ove godine pisao i o strahu u Beogradu da bi Zagreb mogao postavljati zahtjeve i Srbiji. U junu je, primjerice, objavio izjave eurozastupnika Stephena Nikole Bartulice o ratnoj odšteti, priznavanju agresije iz 1990-ih i saradnji u pronalasku nestalih, no u istom je tekstu citirao stručnjaka koji je naglasio da se radi o stavovima pojedinog eurozastupnika, a ne o službenoj hrvatskoj politici prema Srbiji.
Istovremeno, službeni podaci EU pokazuju da se pregovarački proces Srbije i dalje vodi te da su tokom 2026. održavane rasprave o mogućem napretku u pojedinim poglavljima. U julu su u radnim tijelima Vijeća EU razmatrani nacrti zajedničkih stajališta za poglavlja 10, 16 i 19.
