Kćerka Brucea Willisa napravila je genetski test zbog demencije: Evo što su pokazali rezultati
Nakon što je njenom ocu, glumcu Bruceu Willisu, dijagnosticirana frontotemporalna demencija, njegova kćerka Rumer Willis odlučila je ozbiljnije povesti računa o vlastitom zdravlju.
Podvrgnula se genetskom testiranju kako bi saznala postoji li kod nje povećan rizik od Alzheimerove bolesti. Ipak, stručni podaci pokazuju da geni nisu jedini faktor koji utiče na to hoće li se demencija razviti.
Rumer Willis otkrila rezultate genetskog testiranja
Bruce Willis je 2022. godine dobio dijagnozu afazije, a godinu kasnije njegova porodica objavila je da glumac boluje od frontotemporalne demencije. Njegova kćerka Rumer priznala je da su je očeve dijagnoze potaknule da više pažnje posveti vlastitom zdravlju.
U razgovoru za časopis People u augustu 2026. godine otkrila je da je uradila genetsko testiranje gena APOE.
Ovaj gen sadrži upute za stvaranje apolipoproteina E, a određene njegove varijante povezane su s povećanim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
Rumer je priznala da ju je pomisao na rezultate plašila. Ipak, i prije testiranja počela je usvajati zdravije životne navike kako bi povećala svoje šanse za dug i kvalitetan život. Smatrala je i da će joj informacije o mogućim rizicima pomoći da aktivnije učestvuje u donošenju odluka o vlastitom zdravlju.
Na Instagramu je kasnije objavila da rezultati pokazuju kako ima prosječan rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Pojasnila je da određeni rizik postoji, ali da nije izrazito visok.
Većina slučajeva demencije nije direktno nasljedna
Genetsko testiranje Rumer Willis pomoglo je da ublaži dio njenih strahova. Međutim, važno je znati da se većina slučajeva demencije ne može jednostavno pripisati nasljeđu.
Više od 99 posto slučajeva Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, nije direktno uzrokovano naslijeđenom genetskom promjenom. To ipak ne znači da geni nemaju nikakvu ulogu.
Naučnici su do sada identificirali više od 75 gena koji mogu uticati na vjerovatnoću razvoja Alzheimerove bolesti s kasnim početkom. Genetski rizik razlikuje se i zavisno od vrste demencije.
APOE4 povećava rizik, ali ne znači sigurnu dijagnozu
Među genima povezanim s Alzheimerovom bolešću posebno se izdvaja APOE. Prema podacima Stanford Medicinea iz 2025. godine, približno petina svjetske populacije nosi varijantu APOE4.
Ipak, većina osoba koje je nose neće razviti Alzheimerovu bolest. Rizik zavisi od toga koju varijantu gena osoba ima te je li naslijedila jednu ili dvije kopije. Na razvoj bolesti utiču i brojni drugi faktori, uključujući dob, zdravstveno stanje i životne navike.
Drugim riječima, prisustvo rizične genetske varijante nije dijagnoza niti znači da će osoba sigurno oboljeti.
Neki rijetki oblici demencije snažnije su povezani s genima
Frontotemporalna demencija, od koje boluje Bruce Willis, u pojedinim slučajevima može se pojavljivati unutar porodice. Oko 40 posto oboljelih ima barem jednog bliskog srodnika kojem je dijagnosticiran neki oblik demencije.
Još izraženija nasljedna povezanost postoji kod Huntingtonove bolesti i pojedinih porodičnih prionskih bolesti. Ako jedan roditelj ima neku od tih rijetkih bolesti, rizik da će je dijete naslijediti može iznositi 50 posto.
Snažnu genetsku podlogu mogu imati i pojedini slučajevi Alzheimerove bolesti s ranim početkom, kod koje se simptomi pojavljuju prije 65. godine života.
Može li se smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti?
Na gene se ne može uticati, ali je moguće djelovati na dio drugih faktora rizika. Briga o zdravlju srca i krvnih žila, redovna fizička aktivnost, uravnotežena prehrana, kvalitetan san, održavanje društvenih kontakata i mentalna aktivnost mogu doprinijeti očuvanju zdravlja mozga.
Ako u porodici imate više slučajeva demencije ili vas zabrinjavaju simptomi poput postepenog pogoršanja pamćenja, govora, ponašanja ili sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti, potrebno je obratiti se ljekaru.
Prije genetskog testiranja korisno je razgovarati i sa stručnjakom za genetsko savjetovanje, jer rezultati uglavnom pokazuju nivo rizika, a ne daju konačan odgovor na pitanje hoće li se bolest razviti.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za procjenu ličnog rizika i tumačenje rezultata genetskih testova potrebno je konsultovati ljekara ili odgovarajućeg zdravstvenog stručnjaka.
