Mandić zbog Mladića uzdrmao vlast u Crnoj Gori: Spajićeva koalicija pred pucanjem

Skupština Crne Gore trebala bi 24. septembra raspravljati o smjeni svog predsjednika Andrije Mandića, nakon što je uputio saučešće porodici ratnog zločinca Ratka Mladića. To nije prvi put da Mandićevi politički potezi izazivaju ozbiljne probleme u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine iz Nove srpske demokratije (NSD) jedan je od brojnih srpskih političara iz regije koji su se oglasili nakon Mladićeve smrti, ali je jedini čija je funkcija zbog toga dovedena u pitanje, piše Deutsche Welle.

Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je njegovu smjenu, što je već treći takav pokušaj otkako je Mandić prije tri godine postao predsjednik Skupštine. Za razliku od ranijih inicijativa, ova je dobila podršku 38 od 81 poslanika, među kojima su i predstavnici manjinskih bošnjačkih i albanskih stranaka.

Iako Mandić i dalje ima podršku većine, njegov položaj više nije potpuno siguran. DPS u inicijativi navodi da njegovi stavovi produbljuju društvene podjele, narušavaju ugled Skupštine i štete međunarodnom kredibilitetu Crne Gore.

„Prvi čovjek Skupštine države koja želi postati članica Evropske unije dužan je poštovati vrijednosti na kojima počiva ustavni poredak, presude međunarodnih sudova i kulturu sjećanja. Andrija Mandić je svojim djelovanjem dokazao da radi suprotno tome“, poručili su iz DPS-a.

Mandić je i ranije izazivao probleme potezima koji su, prema kritikama, više odgovarali Beogradu nego Podgorici. Njegova inicijativa za rezoluciju o Jasenovcu, koja je uslijedila nakon usvajanja UN-ove rezolucije o Srebrenici, izazvala je tenzije s Hrvatskom i otvorila pitanje mogućeg usporavanja evropskih integracija. Mandiću je nakon toga zabranjen ulazak u Hrvatsku.

Za njegovu smjenu nije potrebna apsolutna većina od 41 poslanika, već većina prisutnih na sjednici. Vlast bi, međutim, mogla pokušati spriječiti glasanje nedolaskom svojih poslanika, jer je za održavanje sjednice potreban kvorum od najmanje 41 poslanika.

U opoziciji već računaju na takav scenario, ali najavljuju da će pitanje Mandićeve smjene ponovo otvoriti u oktobru, tokom redovnog zasjedanja Skupštine.

Politički analitičar Miloš Perović smatra da je inicijativa DPS-a postala mnogo ozbiljniji test za vlast nego što se u početku činilo. Posebno je značajno što je svih šest poslanika Bošnjačke stranke najavilo da će glasati za Mandićevo razrješenje.

„Inicijativa je prestala biti samo pitanje smjene jednog funkcionera. Postala je test unutrašnje kohezije parlamentarne većine i granica političkog kompromisa na kojima ta većina počiva“, kaže Perović.

Podršku Mandiću najavili su gotovo svi poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, Demokrata i manjih prosrpskih stranaka. Ipak, Perović upozorava da odluka Bošnjačke stranke pokazuje kako unutar vlasti postoji spremnost na distanciranje od Mandića, iako to zasad ne znači stvaranje nove parlamentarne većine.

Eventualna Mandićeva smjena mogla bi otvoriti pitanje opstanka vladajuće koalicije, a u krajnjem slučaju i Vlade, manje od godinu dana prije redovnih parlamentarnih izbora.

Iz DPS-a već tvrde da je sadašnja vlast u „terminalnoj fazi“, ukazujući na sve brojnije sukobe unutar koalicije – od neslaganja premijera i ministra saobraćaja oko koncesije za crnogorske aerodrome do zahtjeva za ostavku jedne ministrice i najave podrške Mandićevoj smjeni.

„Ova većina nije okupljena oko zajedničke ideje ili programa, već oko fotelja i stranačkih interesa. Takvo stanje je neodrživo“, poručuju iz DPS-a.

Perović je, međutim, oprezniji. On ne očekuje neposredan pad Vlade, već period „kontrolisanog unutrašnjeg sukoba“ u kojem će stranke nastaviti sarađivati tamo gdje im se interesi poklapaju, dok će se u drugim pitanjima sve više međusobno distancirati.

Najvažniji faktor koji ih i dalje drži zajedno jeste evropska agenda. Crna Gora se približava završnici pregovora s Evropskom unijom, ali upravo bi uspjeh na tom putu mogao pojačati konkurenciju unutar vlasti.

PES će, smatra Perović, pokušati evropski napredak predstaviti kao uspjeh politike premijera Spajića, dok će ostale stranke nastojati sačuvati vlastiti identitet i biračko tijelo.

„Crna Gora nije pred neposrednim padom Vlade, već pred promjenom odnosa unutar vlasti. Najveće pitanje za Spajića više nije može li danas osigurati većinu, već može li je održati dovoljno funkcionalnom do kraja evropskog procesa“, kaže Perović.

Ako u tome uspije, vlast može opstati uprkos sve većim razlikama. Ako unutrašnje nadmetanje postane jače od interesa da ostanu zajedno, pitanje Mandića moglo bi se pokazati ne kao uzrok krize, već kao jedan od prvih jasnih znakova da postojeći politički aranžman počinje pucati iznutra.