Ključa u Evropi, stručnjak upozorava: ‘U takvoj konstelaciji najizgledniji je RAT’

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner ovog su vikenda obišli Kijev i Moskvu, razgovarali s ruskim i ukrajinskim predsjednikom te se vratili u Washington kako bi o sadržaju razgovora obavijestili Donalda Trumpa. Američki predsjednik je potom uzeo slušalicu u ruke i prvo okrenuo Putinov broj, a potom razgovarao i s Volodimirom Zelenskim.

Witkoff i Kushner prvi su put posjetili Kijev u nedjelju, gdje su se sastali sa Zelenskim i razgovarali s članovima njegova tima. Dan ranije sastali su se s Putinom u Moskvi. Cilj tih diplomatskih napora jest unaprijediti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine. Bijela kuća priopćila je da su razgovori u Moskvi uključivali „konkretne planove za sljedeće korake“, no nijedna strana nije objavila da je postignut značajan napredak.

Na konferenciji za novinare nakon razgovora Zelenski je dao naslutiti da aktualni mirovni napori neće uskoro dovesti do završetka rata. Njihovi razgovori sa Zelenskim uslijedili su nakon višemjesečnog zastoja u diplomatskim naporima, usred američkog rata protiv Irana. Prethodni pregovori pod vodstvom SAD-a bili su usredotočeni na teritorijalna pitanja, sigurnosna jamstva te uvjete mogućeg prekida vatre ili mirovnog sporazuma, no postignut je vrlo mali napredak.

Amerikanci opet zainteresirani za Ukrajinu
Vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević za Dnevno.hr je otkrio što je najvažniji rezultat sastanka američkih izaslanika s Putinom i Zelenskim.

“Najveća novost je obnovljeni interes Amerikanaca za pregovore. Ako je točno ono što su mediji izvijestili, Putin nije popustio u tom smislu da ne odustaje od Donbasa, ali ni od dijelova Hersonske i Zaporiške oblasti. Čini se da njegova pozicija nije promijenjena. Ono što se može naslutiti jest da su Rusi obnovili svoje poslovne ponude Trumpu. Još od Aljaske, a nakon što je ruski pregovarač Kiril Dmitrijev prvi put bio u Americi, jasno je na čemu Putin temelji očekivanja da će ga Trump podržati. Rusija je Trumpu predložila poslovne aranžmane koji, iskazani u financijskoj vrijednosti, iznose 14,5 tisuća milijardi dolara. Poznavajući Trumpovu psihologiju, kao i ljudi koji ga okružuju, jasno je da je to ponuda kojom će u najmanju ruku biti zaintrigiran”, kaže Kovačević.

Podsjeća, tijekom nedavnog nenajavljenog posjeta Moskvi direktor CIA-e je Moskvi prenio prijedloge za održavanje tripartitnog sastanka i Putin je to odbio s argumentacijom da tekst mogućeg mirovnog sporazuma mora biti definiran prije sastanka. Zelenski, s druge strane, poručuje da se mirovni sporazum definira na takvim sastancima te očekuje da Zapad stoji iza njega. Sasvim je jasno, tu nema pomaka naprijed.

Nažalost, trenutna situacija ne izgleda dobro, a tenzije u Europi su opasno visoke. Njemačka je objavila da je Rusija odgovorna za neuspješni napad dronovima na zračnu luku u Leipzigu. U zračnoj luci Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj 4. kolovoza pronađen je dron s eksplozivnom napravom, u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron. Berlin je za incident optužio Rusiju, dok je Moskva negirala umiješanost i ocijenila optužbe kao dio antiruskog djelovanja.

 Kovačević upozorava: ‘Izgledi za eskalaciju su veliki’
Nadalje, Rusija je upozorila da bi mogla napasti britanske vojne ciljeve unutar i izvan Ukrajine kao odgovor na ukrajinske napade na ciljeve unutar Rusije pri čemu bi koristila britanske krstareće projektile dugog dometa. Zaharova je upozorila London da bi to imalo “katastrofalne posljedice”, osim ako Britanija ne promijeni smjer.

“Izgledi za eskalaciju su veliki, budući da se uključene strane ponašaju nerazumno. Zelenskijevi zahtjevi su utemeljeni na međunarodnom pravu: ukrajinski suverenitet treba biti uspostavljen na okupiranim teritorijima. No, svatko zna da je to bez ratne pobjede nemoguće. Ukrajinu treba podržati. Putin, premda ne pobjeđuje u ratu i premda se Rusija ne može obraniti od ukrajinskih dalekometnih napada, ponaša se kao da je ruska pobjeda zajamčena. To je nerazumno. Europa odbija bilo kakve diplomatske kanale s Rusijom, odbija razmišljati o tome da se diplomatskim putem postigne rješenje i očito je da se Koalicija voljnih postavila tako da se s Rusijom ne smije pregovarati, nego samo ratovati. U takvoj konstelaciji čini se da je najizgledniji rat. Građani Europe moraju uložiti ozbiljne napore da političare uvjere kako oni ne žele ratovati. Poljuljane europske elite prenaglašavanjem opasnosti od ruskog napada žele homogenizirati zemlje oko sebe i legitimirati svoje poljuljane pozicije. To je zločinačka politika, kao i Putinova”, zaključuje Kovačević.