Srbiju pogodio novi veliki šumski požar: Gasi ga ruski avion

Region
Srbiju pogodio novi veliki šumski požar: Gasi ga ruski avion

Nakon katastrofalnog požara u rezervatu prirode Deliblatska peščara, vatrogasci u Srbiji suočeni su od petka poslijepodne s velikim šumskim požarom na Suvoj planini, na jugoistoku zemlje, koji se tokom noći proširio na područje općine Gadžin Han. Vatra se s najvišeg vrha Trema vidi širom okolice, a gašenje je otežano zbog nepristupačnog terena.

Vatra se iz sela u općini Bela Palanka proširila prema dijelu Suve planine u pravcu Niša. U gašenje požara uključen je i specijalni ruski avion Iljušin, koji je učestvovao i u gašenju požara u Deliblatskoj peščari.

Na terenu su stotine vatrogasaca, pripadnici lokalnih vatrogasnih društava, zaposlenici Javnog preduzeća „Srbijašume“ i brojni planinari, javlja Radio-televizija Srbije (RTS).

Teren je izuzetno nepristupačan za gašenje, a u Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije navode da na toj nadmorskoj visini nema objekata, tako da stanovništvo sela na području općina Gadžin Han i Bela Palanka, kao i grada Niša, nije ugroženo.

Požar kod sela Sopot u općini Pirot, gdje je zbog jakog vjetra i brzog širenja plamena vatra zahvatila nekoliko objekata, u međuvremenu je stavljen pod kontrolu. Povrijeđenih nije bilo.

Srbija se tokom proteklih mjesec i po dana suočila s desetinama požara, a najveća šteta pričinjena je u rezervatu prirode Deliblatska peščara, gdje je, prema dosadašnjim procjenama, vatrena stihija uništila između 3.500 i više od 5.500 hektara šuma i niskog rastinja, prenosi Hina.

Procjenjuje se da je oštećeno čak i više od 13.900 hektara šireg područja tog rezervata, koji je zbog najvećih pješčanih površina u Evropi dobio nadimak „evropska Sahara“.

Pošumljavanje Deliblatske peščare započelo je u 19. stoljeću, 1818. godine, u vrijeme Austro-Ugarske, a oporavak od posljedica ovogodišnjeg požara, u kojem su stradale šume bora i bagrema, kao i vrijedna staništa s više od 900 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, mogao bi trajati i duže od dvije decenije, upozorili su stručnjaci.

Novo