Jezivo upozorenje Njemačkoj: "Krene li u nedjelju u ovom smjeru, to će biti glavni razlog katastrofe

Ulrih Zigmund, vodeći kandidat krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), popeo se na binu na centralnom gradskom trgu u Naumburgu i proglasio da je u istočnoj Njemačkoj nastupilo novo „buđenje“.

Uoči ključnih izbora u ovoj pokrajini u nedjelju – na kojima je Zigmund nadomak toga da postane prvi lider krajnje desnice koji će upravljati jednom njemačkom pokrajinom od 1945. godine – pozivanje na istočni identitet naišlo je na snažan odjek.

„Mladić pored mene uzvikivao je: 'Ostdojčland!', iako je bio premlad da bi živio u komunističkoj Njemačkoj Demokratskoj Republici“, piše novinarka lista Politico En Mekselvoj.

„Tamo je bilo čistije“, objasnio je. „Više njemačko. Ne ova Amerika-Njemačka kao na Zapadu“, svjedoči novinarka šta joj je mladić rekao.

Kako navodi Mekselvoj, pojedini elementi Zigmundovog novog buđenja „zvučali su kao odjek starog Istoka, a njegov govor bi svakako dobro prošao u Kremlju“.

„Osudio je glupost podrške 'korumpiranoj' Ukrajini i govorio o potrebi da se Njemačka vrati snabdijevanju naftom i gasom iz Rusije“, dodaje novinarka.

Istočna Njemačka je formalno raspuštena 1990. godine, ali nije nestala. Njene borbe za identitet unutar ogromnog njemačkog federalnog sistema, s moći koncentriranom u Berlinu, podstakle su uspon krajnje desnice.

„Ako AfD ovog vikenda zaista odnese uvjerljivu pobjedu, to će otvoriti duboka pitanja o tome kako kancelari poput Helmuta Kola, Angele Merkel i Friedricha Merza nisu uspjeli upravljati tranzicijom nakon ujedinjenja i spriječiti velike dijelove istoka da krenu političkim putem ka krajnjoj desnici“, zaključuje novinarka Politicoa.

Kobasice i snažne ruke

Kako navodi Mekselvoj, na uglavnom veseloj liniji za kobasice i pivo u Naumburgu bilo je i manje vedrih tipova u majicama i obilježjima neonacista.

„Jedan od okupljenih rekao mi je da vlada u Berlinu 'šalje naš novac od poreza Jevrejima u Izraelu i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom', umjesto da ga troši ovdje“, navodi novinarka.

Ističe da je važno naglasiti da istočni politički identitet nije samo jednobojna nostalgija za DDR-om.

„AfD, naime, prisvaja slogan demonstracija protiv komunizma iz 1989. godine – 'Wir sind das Volk' – 'Mi smo narod' – i koristi ga za vlastite ciljeve. To priziva sjećanja na marševe za slobodu u posljednjim danima socijalističke države“, dodaje novinarka.

„A sada ćemo ponovo pokazati svijetu“, rekao joj je Dirk Huzenlaub, metalac u plavom radnom kombinezonu, s kojim je razgovarala tokom još jednog predizbornog skupa u obližnjem gradu Licenu.

Kao samozaposleni radnik dobro je poslovao, snabdijevajući mnoge lokalne kompanije. Ali dodaje da „ljudi na vrhu ne žele da nama bude dobro – namjerno nas drže dole“. Uslijedila je bujica internet teorija zavjere, uključujući tvrdnju da su Merz i njegova prethodnica Merkel „izdali nas – rizikujemo da nam se zemlja raspadne kao što se raspala stara Istočna Njemačka“.

„Iza prijatne atmosfere u redu za kobasice, raspoloženje može veoma brzo da se pokvari – što sam otkrila kada sam pokušala razgovarati sa Zigmundom u Licenu, samo da bi mi bilo rečeno da 'mainstream' mediji nisu dobrodošli. Grubo me je odgurnuo krupni muškarac koji je stajao uz Zigmunda, zavrnuo mi ruku, imao slušalicu u uhu i vrat prekriven brojnim tetovažama“, ističe novinarka.

Kaže da joj je odbrusio: „Pomjeri se ili ću te odvesti policiji“.

„Kratko i bezuspješno smo raspravljali o ustavom zagarantiranom pravu da se slobodno izvještava na javnim mjestima. Uslijedilo je još jedno snažno zavrtanje ruke i guranje, koje se završilo tako što sam se spotakla o ivičnjak i bila odvučena do policijskog automobila. Nikome nije djelovalo da je to naročito zasmetalo“, navodi En Mekselvoj i dodaje da je čuvar zarežao riječi: „Ova žena ne sarađuje“.

Kako ističe, na sljedećem skupu u Naumburgu drugi policajac, koji je pažljivo pratio situaciju, naredio joj je da se drži podalje od „Sigurnosne zone 1“ – odnosno bilo gdje u blizini bine.

A onda je uslijedilo još jezivije upozorenje.

„To je zbog vaše sigurnosti“, dodao je. „Najbolje zapamtite, u toj zoni AfD je gazda.“

Merkel i reakcija na migracije

Posljednja dva kancelara – Friedrich Merz i Angela Merkel – izazvali su snažnu reakciju u istočnoj Njemačkoj.

Za Merkel ishod je mogao biti pozitivniji. I sama je poticala s Istoka i aktivno je učestvovala u Wendeu, odnosno „preokretu“ od komunizma. Naslijedila je Kolovo obećanje da će stvoriti „procvale pejzaže“ u „novim saveznim pokrajinama“. Očajni gradovi i mjesta su obnovljeni, zagađenje zraka izazvano korištenjem lignita za proizvodnju energije je nestalo, a putevi puni rupa danas su dovoljno glatki da se njima juri u Mercedesima i BMW-ima.

Ali Istok je mnogo negativnije reagirao na odluku Merkel da 2015. i 2016. godine dozvoli masovni priliv tražilaca azila iz Sirije i sjeverne Afrike. Ona je pokazala da razumije tu zabrinutost u razgovoru s novinarkom Politica 2018. godine, rekavši da razumije bol stanovnika istočne Njemačke koji gledaju kako se njihove zajednice demografski prazne i kako tradicionalna radna mjesta nestaju.

„Naravno, ta uznemirujuća lična iskustva utiču na ljude i ostavljaju dubok trag – moramo to razumjeti“, rekla je Merkel.

Ali odgovori Merkel nisu bili dovoljni za ljude zabrinute zbog brzine društvenih promjena. A od 2015. godine AfD je počeo vrtoglavo rasti.

Era covida također je produbila podjele: kampanja na društvenim mrežama zahtijevala je uvođenje ruske vakcine Sputnik V prije boljih opcija. To je pokazalo složenu mješavinu stavova koji su i danas snažno prisutni u narativu AfD-a: nepovjerenje prema zapadnom kapitalizmu i prihvatanje Rusije.

„Iskusni sociolog Detlef Pollack dijagnosticira 'mitologiju žrtve' protiv koje se zapadnim političarima teško boriti, a da pritom ne zvuče nadmeno. Čak tri četvrtine birača koji naginju AfD-u smatra da im je ujedinjena Njemačka oduzela ono što im pripada, u poređenju s dvije petine stanovništva bivše DDR“, ističe novinarka lista Politico i dodaje da je frustracija počela obilježavati odnose Merkel i njenog nasljednika Merza kada su govorili o raspoloženju na nekadašnjem istoku.

„Nema svrhe pokušavati da vas ubijedim [u opravdanost prihvatanja više od milion izbjeglica]“, rekla je na skupu kojem je Mekselvoj prisustvovala tokom njene posljednje predizborne kampanje 2017. godine u industrijskom gradu Bitterfeldu, dok je neprijateljski raspoložena masa zviždala i trubila kako bi je nadglasala. Iza bine je odmahnula glavom, očigledno bijesna.

„Što je više veličana kao Glorijana međunarodne liberalne demokratije zbog odlučnog odnosa prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, to se više udaljavala od socijalno konzervativnih stanovnika istočne Njemačke. AfD je također učio od pokreta MAGA kako da objedini različite struje mišljenja u predizborne poruke, isprepletene lažnim ili preuveličanim pričama“, ističe novinarka.

Kako dodaje, dolazak Merza, zapadnog političara koji nije opremljen velikim komunikacionim sposobnostima, zajedno s problemima šire njemačke ekonomije – poput simboličnog udara u vidu masovnih najavljenih gubitaka radnih mjesta u fabrici VW-a u Wolfsburgu, blizu nekadašnje granice – dodatno je umanjio privlačnost modela prosperiteta Savezne Republike.

Zaostajanje

Analiza Halle Instituta za ekonomska istraživanja navodi da je, nakon 1990-ih, „početni zamah sustizanja zaustavljen. Od tada je istočnonjemačka privreda uglavnom rasla još sporije od zapadnonjemačke“.

Institut je za to okrivio „nedostatak produktivnosti istočnonjemačkih kompanija“, kao i dugotrajan odliv mozgova i nisku stopu osnivanja novih kompanija. Njemački zvaničnik zadužen za odbranu, kojem je dozvoljeno da za POLITICO govori povjerljivo, dodao je: „Ogromna većina novih odbrambenih industrija koje će pokretati prosperitet i sigurnost nalazi se u nekadašnjoj Saveznoj Republici. Zbog toga je na istoku manje interesa za naoružavanje protiv Rusije – to je dvostruki udarac koji moramo riješiti.“

Merkel je pozvala na više „hrabrosti“ kako bi se „borili za demokratiju“, prizivajući vlastitu vrstu nostalgije za 1989. godinom. Te poruke ohrabruju protivnike AfD-a, uključujući vjernike koji se sada okupljaju, baš kao što su to činili protiv režima 1989. godine. Problem je, međutim, što njeni apeli mogu zvučati i kao „Bevormundung“, odnosno pokroviteljski odnos, pri čemu se stanovnici istočne Njemačke osjećaju kao da se prema njima postupa s ohološću i nadmenošću.

Merz upozorava da bi vlada krajnje desnice u Saksoniji-Anhaltu značila da će se „strani investitori ubuduće kloniti ove pokrajine“ i da će se pokrajina „suočiti sa ozbiljnim problemima“.

Ostaje da se vidi da li će se ta taktika zastrašivanja pokazati uvjerljivom.

Kako navodi Mekselvoj, Zigmund se, sa svoje strane, oslobodio mizernih parola drugih prvaka AfD-a.

„Bože moj, žene su baš zgodne u ovom gradu“, čujem ga kako govori grupi djevojaka koje se smiju dok traže selfie u Licenu. „Bolje da ne kažem ženi“, prepričava Mekselvoj.

Novinarka En Mekselvoj smatra da Merz također ne pokazuje mnogo ličnog interesa za Istok, osim što ga vidi kao problem koji treba držati pod kontrolom.

„Veoma malo članova njegove vlade potiče iz tog dijela Njemačke – iako stranka ističe uspon nove generacije istočnih Nijemaca na sljedeći nivo ministarskih funkcija. To bi uskoro možda moralo biti ubrzano kako bi se suprotstavilo rastućem osjećaju otuđenosti. Tokom kratke posjete u ponedjeljak, kada je došao da podrži Svena Schulzea, kandidata svoje stranke za premijera pokrajine, kancelar je osudio 'ljude koji trguju bijesom'. Ipak, izašao je među birače – nešto što mnogi vodeći političari izbjegavaju“, navodi novinarka.

„Saksonija-Anhalt je mala pokrajina po broju stanovnika – ima nešto više od dva miliona stanovnika. Ali ona je i kolijevka luteranske tradicije suprotstavljanja moćnicima – tema koju su sa mnom pokrenuli okupljeni birači više zainteresirani za historiju“, navodi Mekselvoj.

Tekst zaključuje citiranjem čelnika AfD-a.

„Kako Zigmund kaže: 'Čak i ako ne stignemo do tamo [do apsolutne većine], nećemo nestati'. I to je bio tvrdoglavi povik s ulica krajem 1989. godine. A 2026. godine podstakao je ogromne povike odobravanja na trgu u Naumburgu, nadjačavši kontraproteste“, ističe Mekselvoj.

Kako kaže, u nedjelju će AfD biti stavljen na test.

„Isto tako bit će stavljen na test i njemački politički establišment koji je pobijedio u ujedinjenju zemlje, da bi potom izgubio veliki dio kontrole nad moći naroda“, zaključuje novinarka Politicoa.