Jedna članica može blokirati sve: 11 zemalja EU traži kraj pravila veta

Jedanaest zemalja EU traži kraj „opstruktivnih“ veta u vanjskoj politici

Grupa od 11 zemalja Evropske unije udružila se kako bi zatražila prestanak „opstruktivnih“ veta koji su posljednjih godina paralizovali vanjsko djelovanje Unije, ističući da načelo iskrene saradnje mora imati prednost.

„Kultura konsenzusa Unije važan je izvor njene legitimnosti. Zato i dalje težimo konsenzusu gdje god je to moguće“, navodi se u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaji Kalas, u koje je Euronews imao uvid.

„Ali moramo osigurati i da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko djelovanje, a ne da ga sprečava – inače ćemo imati legitimnost, ali ne i snagu“, navode potpisnice.

Pismo su potpisale Austrija, Danska, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Rumunija, Španija i Švedska. Njemačka, najveća članica EU, predvodi pozive na reformu vanjske politike Unije.

„Vanjsko djelovanje Unije suočava se s bitno promijenjenim okruženjem, oblikovanim strateškim nadmetanjem, rastućom nestabilnošću i pokušajima podrivanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, piše u dokumentu, koji je poslan i članicama koje ga nisu potpisale.

„U takvom okruženju sposobnost Unije da brani svoje vrijednosti i interese zavisi od toga može li brzo i djelotvorno mobilizovati svoju kolektivnu političku, ekonomsku i diplomatsku težinu.“

Prema pravilima EU, vanjska politika strogo podliježe jednoglasnosti, što znači da jedna jedina država u svakom trenutku može blokirati odluku svih ostalih 26 članica.

Takav obrazac više puta se ponavljao tokom 16-godišnje vladavine mađarskog premijera Viktora Orbana. Prije nego što je izgubio vlast u aprilu, Orban je redovno izazivao nezadovoljstvo kolega koristeći veto kako bi izdejstvovao ustupke i unaprijedio vlastite interese.

Početkom ove godine izazvao je veliku krizu kada je iznenada blokirao zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu, koji su prethodno dogovorili lideri EU, zbog odvojenog spora s Kijevom u vezi s naftovodom Družba.

Put naprijed

Na osnovu iskustava iz Orbanovih godina, potpisnice su iznijele pet načela koja bi, prema njihovom mišljenju, trebala usmjeriti i unaprijediti zajedničku vanjsku politiku Unije:

1. poštovati načela iskrene saradnje i uzajamne solidarnosti;
2. češće koristiti konstruktivno uzdržavanje umjesto veta;
3. uzdržati se od povezivanja odluka iz vanjske politike sa „suštinski nepovezanim“ pitanjima;
4. istražiti mogućnosti predviđene ugovorima EU za prelazak s jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu;
5. navesti „obrazložene vitalne razloge“ ukoliko se takav prelazak blokira.

„Pravni okvir za svih pet načela već postoji. Samo od nas zavisi da ih primijenimo i time unaprijedimo našu vanjsku politiku“, navodi se u pismu.

Ideja o aktiviranju takozvane „passerelle klauzule“ iz člana 31. radi prelaska s jednoglasnosti na glasanje kvalifikovanom većinom već se dugo razmatra u Briselu, a dodatno je dobila na značaju nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Prelazak bi se mogao provoditi od slučaja do slučaja, a ne nužno odjednom.

Zagovornici tvrde da bi takva promjena ubrzala donošenje odluka i spriječila nepotrebne blokade, dok protivnici smatraju da bi narušila demokratsku legitimnost. Manje članice veto vide kao korisno sredstvo posljednje instance kojim mogu zaštititi svoje stavove i interese u odnosu na političku težinu većih država.

„Passerelle klauzula“ opisuje se kao klasična kvaka 22, jer bi i sam prelazak s jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu zahtijevao jednoglasnu odluku. To znači da bi države koje se protive promjeni mogle blokirati njen prelazak.

Zajedničko pismo poziva na „ozbiljne“ konsultacije kako bi se eventualni sporovi riješili i pronašao kompromis.

Pritisak za reformu vanjske politike EU dodatno je pojačan nakon Orbanovog poraza, što mnogi vide kao dragocjen prozor prilike koji bi se mogao zatvoriti ukoliko Marine Le Pen, izrazita euroskeptičarka, pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.

Njemačka i Francuska već su iznijele plan kojim bi se ojačala uloga visoke predstavnice Kaje Kalas, ali bi istovremeno bila stavljena pod neposredni nadzor predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.