Godinama čuvao kamen težak 17 kg vjerujući da je zlato: Šokirao se kad je saznao šta je zapravo

Tokom potrage s detektorom metala u maju 2015. godine, David Hole naišao je na nešto sasvim neobično u regionalnom parku Maryborough, nedaleko od Melbournea. U srcu područja poznatog po zlatnoj groznici iz 19. stoljeća, iz žućkaste gline iskopao je zagonetan, crvenkast i izuzetno težak kamen od 17 kilograma. Uvjeren da drži golemi grumen zlata obložen stijenom, odnio ga je kući. Njegova potraga za zemaljskim blagom dovela ga je do otkrića koje je stiglo iz svemira, no proći će još godine prije nego što sazna pravu istinu.

Sljedećih nekoliko godina Hole je proveo u upornim, ali uzaludnim pokušajima da otvori kamen. Koristio je čitav arsenal alata: pilu za kamen, ugaonu brusilicu, bušilicu, pa čak i kiselinu, no površina je ostajala netaknuta. Na kraju je posegnuo i za teškim maljem, ali ni najsnažniji udarci nisu uspjeli stvoriti ni najmanju pukotinu. Ta nevjerovatna otpornost, koja je isprva izazivala frustraciju, s vremenom je prerasla u fascinaciju i potaknula ga da naposljetku potraži stručno mišljenje o prirodi svog tvrdoglavog kamena.

Znatiželja ga je 2018. godine odvela u muzej Museum Victoria u Melbourneu. Ondje su geolozi Dermot Henry i Bill Birch odmah posumnjali da se ne radi o običnoj stijeni. Henry je kasnije objasnio kako je u 37 godina karijere vidio hiljade lažnih meteorita, no ovaj je bio jedan od samo dva stvarna. Specifičan, udubljen izgled kamena, kako je rekao, „formira se dok prolaze kroz atmosferu, topeći se izvana“. Nakon što su dijamantnom pilom uspjeli odrezati maleni uzorak za analizu, njihove su sumnje i službeno potvrđene.

Ono što je David Hole godinama čuvao bio je 4,6 milijardi godina star meteorit, formiran u samim počecima našeg Sunčevog sistema. Naučnici su ga klasificirali kao H5 obični hondrit, što znači da ima visok udio željeza te sadrži hondrule – sićušne kristalizirane kapljice drevnih minerala. Meteorit, službeno nazvan Maryborough po mjestu pronalaska, najvjerovatnije potječe iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Datiranje ugljikom-14 otkrilo je da je na Zemlju pao relativno nedavno, unutar posljednjih 100 do 1000 godina.

Iako nije pronašao zlato, Holeovo otkriće pokazalo se neprocjenjivim za nauku. Meteorit iz Maryborougha jedan je od samo 17 meteorita ikada pronađenih u australskoj saveznoj državi Viktoriji, što ga čini daleko rjeđim od hiljada grumena zlata iskopanih na istom području. Ujedno je i drugi najveći takav primjerak u državi.

„Meteoriti pružaju najjeftiniji oblik istraživanja svemira“, istakao je Dermot Henry u saopćenju za medije. „Oni nas vraćaju kroz vrijeme, dajući nam ključeve za razumijevanje starosti i hemijskog sastava našeg Sunčevog sistema.“