Rat pritisnuo iransku ekonomiju
Iranski čelnici priznaju sve teže ekonomske posljedice rata sa Sjedinjenim Američkim Državama. Vrhovni vođa pozvao je vladu da se uhvati u koštac s ekonomskim problemima, dok je predsjednik izjavio da je vanjska trgovina smanjena za gotovo trećinu zbog američkih sankcija i blokade.
Teheran, međutim, u subotu nije pokazao znakove popuštanja, poručivši da će se oduprijeti američkom pritisku, nastaviti diplomatske napore i zadržati kontrolu nad Hormuškim moreuzom, strateškim plovnim putem koji Iranu daje značajan utjecaj na globalna energetska tržišta, prenosi Reuters.
Iranska vlada saopćila je da su ublažavanje ekonomskih posljedica sankcija i rata među njenim glavnim prioritetima. To uključuje borbu protiv inflacije, upravljanje tržištem, otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u domaću proizvodnju i postepeno smanjivanje zavisnosti od američkog dolara.
Šest mjeseci nakon što su SAD i Izrael pokrenuli rat, pregovori su u zastoju, dok administracija predsjednika Donalda Trumpa pojačava ekonomski pritisak na Iran u okviru kampanje koju naziva „ekonomskim Danom D“.
Washington je upozorio druge zemlje da prekinu poslovne veze s Iranom ili će se suočiti sa sekundarnim sankcijama. Američko Ministarstvo finansija zasad, međutim, nije kaznilo velike iranske trgovinske partnere poput Kine i Indije, što bi moglo imati posljedice i po američku i svjetsku ekonomiju.
Nove američke sankcije dodatno opterećuju iransku ekonomiju, u kojoj je godišnja stopa inflacije prošlog mjeseca dostigla 66 posto. Vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamenei, koji se nije pojavio u javnosti otkako je ranjen u prvom napadu 28. februara, pozvao je vladu da ozbiljno pristupi ekonomskim problemima.
„Potrebno je ozbiljno pristupiti nizu ekonomskih i egzistencijalnih problema, poput inflacije, nezaposlenosti te upravljanja cijenama i tržištem roba i usluga“, navodi se u njegovoj pisanoj izjavi.
Predsjednik Masoud Pezeškian izjavio je za državne medije da su iranski izvoz i uvoz pali za gotovo 35 posto zbog američkih sankcija i pomorske blokade iranskih luka. Istovremeno je rekao da je Iran tokom kratkotrajnog memoranduma o razumijevanju sa SAD-om u junu uspio prodati oko 90 miliona barela nafte.
Dok SAD nastavljaju s ekonomskim pritiskom, druge zemlje pokušavaju obnoviti diplomatske napore za okončanje rata. Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani sastao se u četvrtak u Teheranu s iranskim zvaničnicima i naglasio potrebu za povratkom slobodne plovidbe Hormuškim moreuzom. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči razgovore je opisao kao „kreativne“.
Iran je u subotu poručio da su diplomatija i odbrana „dva komplementarna, usklađena i nerazdvojiva krila“ zaštite nacionalnih interesa i teritorijalnog integriteta te da će oba pravca nastaviti slijediti istovremeno.
Katar i Pakistan pomogli su u posredovanju pri sklapanju junskog memoranduma o razumijevanju, koji je doveo do kratkotrajnog prekida vatre, ali je propao zbog nesuglasica oko Hormuškog moreuza. Prije rata tim moreuzom prolazilo je oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Američki vojni zvaničnici tvrde da su njihove snage uklonile pomorske mine koje je ranije postavio iranski Korpus čuvara Islamske revolucije. Donald Trump je više puta izjavio da je Hormuški moreuz otvoren, dok je mornarica Revolucionarne garde njegove tvrdnje nazvala „očiglednom laži“ i ponovila da je plovni put zatvoren za brodove bez iranskog odobrenja.
U četvrtak je kroz moreuz prošlo samo sedam trgovačkih brodova, u odnosu na 17 dan ranije i ispod desetodnevnog prosjeka od 15 brodova, pokazuju preliminarni podaci o pomorskom saobraćaju.
