Nakon šest mjeseci rata s Iranom Amerika promijenila prioritete: Evo šta je sada glavni cilj
Šest mjeseci nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo rat s Iranom, ciljevi Vašingtona značajno su se promijenili. Umjesto novih velikih vojnih udara, američka administracija sve se više okreće ekonomskom pritisku na Teheran, dok je jedan od ključnih prioriteta ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Tramp je na početku sukoba najavljivao da će rat trajati četiri do pet sedmica. Međutim, šest mjeseci kasnije kraj sukoba nije na vidiku. Memorandum o razumijevanju iz juna, koji je trebao otvoriti put ka okončanju rata, propao je, dok su američke zalihe ključnog naoružanja smanjene.
Pritisak na globalnu ekonomiju
Poseban problem predstavlja Hormuški moreuz, kojim je prije sukoba prolazilo oko 20 posto svjetske nafte. Iran ga je iskoristio kao sredstvo pritiska na globalnu ekonomiju, a njegovo gotovo potpuno zatvaranje dovelo je do rasta cijena goriva i đubriva te dodatnog ekonomskog i političkog pritiska u SAD-u.
Vašington tvrdi da je ostvario taktički uspjeh i značajno oslabio iranske vojne kapacitete. Ipak, brojni ključni ciljevi ostali su neispunjeni.
Jedno od najvećih otvorenih pitanja jeste sudbina oko 440 kilograma obogaćenog uranija za koji se vjeruje da je zatrpan ispod tri lokacije koje su prošle godine bombardovali SAD i Izrael.
Tramp je ranije tvrdio da bi taj materijal bio uništen „u bliskoj koordinaciji i saradnji s Islamskom Republikom Iran, kao i s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju“.
Tramp tvrdi da je moreuz otvoren
Američki predsjednik u više navrata je tvrdio da je Hormuški moreuz otvoren.
- To je funkcionalan moreuz. Da, s vremena na vrijeme ispaljen bude dron ili raketa ili nešto slično, ali to je veoma funkcionalan moreuz – rekao je Tramp u razgovoru za radio emisiju Glena Beka (Glenna Becka).
Američka administracija ranije je kao ciljeve navodila i uništenje iranskog raketnog programa, vojne industrijske baze te mreže regionalnih saveznika Teherana.
Iako su SAD i Izrael brzo uspostavili zračnu nadmoć, Iran je nastavio izvoditi napade širom regije, uključujući i napade dronovima na brodove koji prolaze Hormuškim moreuzom.
Dodatne tenzije izazvale su Trampove prijetnje Omanu, ali i zastoj u pokušajima da se postigne dogovor o obustavi borbi i ograniči utjecaj iranskih saveznika na Bliskom istoku.
Nakon pola godine rata, tako se fokus Vašingtona pomjera s velikih vojnih operacija prema ekonomskom pritisku i osiguravanju ključnog pomorskog pravca koji ima ogroman značaj za svjetsko tržište energenata.
