11 znakova da ste emocionalno iscrpljeni, a da toga niste svjesni

Mentalna iscrpljenost slična je fizičkom umoru, samo što je, umjesto mišića, „umoran“ vaš um. Obično se javlja kada se duže vrijeme koncentrišete na zahtjevan mentalni zadatak. Ovakvu iscrpljenost možete osjećati i ako ste stalno na oprezu ili pod stresom. Posao, briga o djeci ili starijim roditeljima i druge životne obaveze mogu dovesti do mentalne iscrpljenosti.

1. Ljutiti ste ili nestrpljivi

Mentalni umor može uticati na vaše raspoloženje. Možete postati nagle naravi ili razdražljivi i češće planuti na druge. Kada ste mentalno iscrpljeni, teže je kontrolisati emocije.

2, Ne možete završiti posao

Produktivnost svima varira. Međutim, mentalna iscrpljenost može znatno otežati koncentraciju, a istovremeno smanjiti motivaciju. Možete se lako ometati ili početi propuštati rokove. Čak i mali zadaci mogu vam djelovati kao veliki problem.

3, „Isključujete se“

To se može manifestovati kao lutanje misli ili pospanost. Zbog toga je teško posvetiti punu pažnju onome što radite, a reakcije vam mogu biti sporije. U određenim situacijama, poput vožnje, to može biti opasno. Mentalni umor povezuje se i s većim rizikom od saobraćajnih nesreća.

4. Ne spavate dobro

Možda biste pomislili da ćete lakše zaspati kada vam je mozak umoran, ali to nije uvijek slučaj. Istraživanja pokazuju da ljudi koji rade poslove s visokim „kognitivnim opterećenjem“ češće prijavljuju simptome nesanice od onih čiji posao nije mentalno iscrpljujući. Nedostatak sna može dodatno pogoršati mentalni umor. Ako ne možete spavati ili ste tokom dana izrazito umorni, razgovarajte s ljekarom. Liječenje može pomoći.

5. Radite nezdrave stvari

Mentalna iscrpljenost može posebno teško pogoditi osobe koje već imaju problem s upotrebom psihoaktivnih supstanci. Stručnjaci smatraju da je jedan od razloga to što ovisnost mijenja dijelove mozga koji pomažu u upravljanju stresom i kontroli impulzivnog ponašanja.

6. Depresivni ste

Možda nemate energije ili imate osjećaj kao da se krećete usporeno. Neki ljudi kažu da se osjećaju emocionalno prazno ili „utrnulo“. To može otežati završavanje poslovnih zadataka ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ako duže od dvije sedmice osjećate izrazitu potištenost ili beznađe, razgovarajte s ljekarom. To može biti znak ozbiljnije depresije.

7. Mnogo brinete

Mentalna iscrpljenost aktivira simpatički nervni sistem, odnosno tjelesni odgovor „bori se ili bježi“. Anksioznost je poput alarma koji vam govori da nešto nije u redu. Ako ste stalno mentalno iscrpljeni, možete početi osjećati paniku ili stalnu zabrinutost. To se često javlja zajedno sa simptomima depresije.

8. Vježbanje vam postaje teže

Stručnjaci još nisu sigurni zašto mentalna iscrpljenost utiče na fizičku aktivnost. Jedna od pretpostavki je da se može smanjiti vaša tolerancija na fizički napor. Zbog toga vam se može činiti da ulažete mnogo više truda nego što ga zaista ulažete.

9. Mijenjaju se vaše prehrambene navike

Mentalna iscrpljenost može različito uticati na apetit. Možda ćete grickati više nego inače i manje obraćati pažnju na ono što jedete. Stres također može pojačati želju za slatkom, slanom ili masnom hranom. S druge strane, možete potpuno izgubiti apetit.

10. Pravite više grešaka

Nemoguće je da vaš posao uvijek bude savršen. Međutim, mentalna iscrpljenost smanjuje sposobnost da brzo uočite i ispravite greške, a ponekad ih uopće ne primijetite. To može izazvati ozbiljne probleme u određenim zanimanjima, posebno onima koja uključuju rad sa mašinama, upravljanje vozilima ili upravljanje avionom.

11. Osjećate više bolova

Svaka osoba je drugačija, pa je teško reći na koji će način mentalna iscrpljenost uticati na vaše tijelo. Ipak, možete osjetiti glavobolju, bolove u mišićima, bol u leđima ili probleme sa želucem. Ako imate hronično oboljenje, poput fibromialgije, moguće je da ćete osjećati nešto jače bolove nego inače.

ŠTA MOŽETE URADITI?

Pravite pauze

Možda ćete se osjećati manje iscrpljeno ako pravite kratke pauze tokom dužih perioda mentalnog rada. Ne postoji tačno određeno trajanje odmora koje odgovara svima, ali možete pokušati napraviti nekoliko minuta pauze svakih 1–2 sata.

Neki ljudi koriste takozvanu Pomodoro tehniku. Funkcioniše ovako:

Namjestite tajmer na 25 minuta.
Cijelo vrijeme se fokusirajte na jedan zadatak.
Kada tajmer zazvoni, napravite pauzu od 5 minuta.
Nakon četvrtog bloka od 25 minuta napravite pauzu od 15–30 minuta.
Ponavljajte postupak dok ne završite zadatak ili radni dan.

Budite fizički aktivni

Postoje dokazi da se možete osjećati energičnije ako tokom pauza vježbate. Nekoliko minuta radite skokove i vježbe istezanja ili izađite u brzu šetnju od 10–15 minuta.

Pronađite načine za opuštanje

Teško je u potpunosti izbjeći mentalnu iscrpljenost, ali možete naučiti kako aktivirati prirodni odgovor tijela na opuštanje. Možete otići na masažu ili pokušati s meditacijom, jogom ili nečim jednostavnim poput gledanja komedije. Ako vam je potrebna dodatna podrška, razgovarajte s prijateljima, porodicom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.