Putin jako dobro zna što se sprema, 1 potez Kremlja sve je razotkrio:"Narod ovo ne smije čuti"

Svijet
Putin jako dobro zna što se sprema, 1 potez Kremlja sve je razotkrio:"Narod ovo ne smije čuti"

Česta je pretpostavka na Zapadu da je ruski predsjednik Vladimir Putin izoliran od loših vijesti jer mu se suradnici boje iznositi informacije koje ne želi čuti. No Klepačeva analiza, navodi američki magazin, bila je poznata ruskim strukturama mjesecima prije nego što je postala javna
 
Rusko gospodarstvo moglo bi se približavati točki u kojoj će posljedice rata, visokih kamata i sve veće ovisnosti o Kini postati teško prikriti od stanovništva. Upravo je na to upozorio jedan od uglednijih ruskih ekonomista, a njegova procjena bila je posebno neugodna za Kremlj: Rusija, prema njegovim riječima, ne samo da teško može dugoročno izdržati sadašnji gospodarski smjer nego u pojedinim područjima tehnološki i ekonomski zaostaje čak i za Ukrajinom.

Riječ je o Andreju Klepaču, donedavnom glavnom ekonomistu ruske državne razvojne banke VEB, koji je još u svibnju na skupu vodećih ekonomista i znanstvenika u Moskvi predstavio izrazito pesimističnu analizu budućnosti zemlje. - Gotovo sam siguran da ćemo doći do socijalne krize. Uz sadašnju makroekonomsku politiku gospodarstvo će stati, a društvo to vjerojatno neće prihvatiti - upozorio je Klepač. Kako u svojoj analizi piše Newsweek, Klepač je nakon tih izjava još mjesecima normalno obavljao svoj posao. Situacija se promijenila tek nakon što su detalji njegova izvješća dospjeli u ruske medije. Do nedjelje više nije bio na svojoj funkciji.

Newsweek pritom ističe da je posebno zanimljiv trenutak njegova odlaska. Česta je pretpostavka na Zapadu da je ruski predsjednik Vladimir Putin izoliran od loših vijesti jer mu se suradnici boje iznositi informacije koje ne želi čuti. No Klepačeva analiza, navodi američki magazin, bila je poznata ruskim strukturama mjesecima prije nego što je postala javna. Upravo se zato njegova smjena nakon objave izvješća tumači kao znak da za Kremlj najveći problem možda nije sama procjena stanja, nego činjenica da je za nju doznala javnost.

Klepač nije marginalni kritičar ruske vlasti. Deset godina proveo je u Ministarstvu gospodarskog razvoja, gdje je bio direktor zadužen za prognoze, a potom i zamjenik ministra. Godine 2014. prešao je u VEB na mjesto glavnog ekonomista. Tijekom karijere bio je povezan i s nekima od najvažnijih ruskih državnih kompanija iz znanstvenog, energetskog i vojno-tehnološkog sektora, uključujući Rosatom, United Shipbuilding Corporation i United Aircraft Corporation. Za svoj rad dobio je i rusko državno odličje Orden časti.

U izvješću pod nazivom Rusko gospodarstvo i geopolitički izazovi iznio je četiri ključna zaključka, a svaki od njih predstavlja ozbiljno upozorenje za Kremlj. Prvi je da sadašnji ruski gospodarski model, prema njegovoj procjeni, nije sposoban dugoročno izdržati sukob sa Zapadom. Moskva istodobno financira skup rat i visokim kamatama te restriktivnijom politikom pritišće civilni dio gospodarstva.

- Uz makroekonomsku politiku koja se provodi nećemo izdržati konfrontaciju. Gospodarstvo će stati, a društvo to vjerojatno neće prihvatiti - rekao je. Prema prognozi VEB-a koju prenosi Newsweek, rusko bi gospodarstvo 2026. moglo porasti samo 0,3 posto, dok bi investicije pale za 2,5 posto. Procjena je približna očekivanjima ruske središnje banke, koja predviđa rast između nula i jedan posto.

Otvoreno je postavio pitanje može li Rusija u takvim okolnostima dugoročno ostati potpuno suverena sila ili bi mogla završiti kao država s nesuverenim gospodarstvom, izrazito ovisnim o Kini. Prema njegovoj analizi, struktura ruske trgovine već pokazuje iznimno visok stupanj ovisnosti o Pekingu, koji je u pojedinim aspektima čak veći od nekadašnje ruske ovisnosti o Europskoj uniji.

- Jedino je pitanje koliko ćemo se morati prilagođavati različitim kineskim regulatornim zahtjevima i koliko ćemo dopustiti kineskim kompanijama da kontroliraju različite sektore ruskog gospodarstva - zaključio je Klepač.

Treći dio njegove analize mogao bi biti politički još osjetljiviji. Klepač je ustvrdio da rat u Ukrajini ozbiljno koči širi tehnološki i gospodarski razvoj Rusije.

- Gubimo i tehnološku i gospodarsku konkurenciju u svijetu, ne samo od Kine i Sjedinjenih Država nego u nekim aspektima čak i od Ukrajine, koliko god to i meni osobno bilo neugodno priznati - rekao je.

Za državu koja rat protiv Ukrajine godinama predstavlja kao dokaz vlastite vojne i tehnološke snage, takva procjena visokopozicioniranog ekonomista posebno je neugodna. No njegovo posljednje upozorenje bilo je još dramatičnije.

Govoreći o mogućim društvenim posljedicama gospodarske politike, Klepač je povukao paralelu s jednim od najdramatičnijih trenutaka ruske povijesti - Februarskom revolucijom 1917. godine, nakon koje je srušena tristogodišnja dinastija Romanov. - Gospodarstvo će izdržati, ali može izbiti socijalna kriza i to onda kada je nitko posebno ne očekuje. Nitko nije očekivao ni Februarsku revoluciju - rekao je.

Podsjetio je pritom da je i Vladimir Lenjin samo nekoliko mjeseci prije pada cara pisao kako njegova generacija možda neće doživjeti revoluciju. VEB je ruskim medijima kratko priopćio da je Klepač tijekom vikenda podnio ostavku. Međutim, neovisni ruski medij The Bell, kako prenosi Newsweek, pozvao se na dva izvora koji tvrde da ga je čelnik VEB-a zapravo smijenio na zahtjev ruskog predsjedničkog ureda.

Klepač ni prije nije bio poznat po tome da vlastima govori samo ono što žele čuti. Dok je radio u Ministarstvu gospodarskog razvoja, često se sukobljavao s tadašnjim ministrom i kasnijim zamjenikom guvernera središnje banke Aleksejem Uljukajevim oko monetarne politike. Unatoč takvim sukobima, godinama je ostajao unutar sustava. Newsweek smatra da je upravo to važan detalj cijele priče: ruskoj vlasti njegove kritične procjene nisu nužno predstavljale problem sve dok su ostajale iza zatvorenih vrata. Problem je, prema toj analizi, nastao kada je javnost doznala što jedan od najiskusnijih ekonomista unutar ruskog državnog sustava zapravo predviđa, prenosi Vecernji.hr.

Novo