Uzbuna u Hrvatskoj zbog najezde invazivnih stjenica: Dokazano da mogu sisati ljudsku krv
Dvije vrste invazivnih stjenica, porijeklom iz Sjeverne Amerike, proširile su se Hrvatskom, a stručnjaci upozoravaju da je kod jedne od njih naučno potvrđena sposobnost sisanja ljudske krvi.
Stanovnike Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova, uznemirila je pojava biljnih stjenica koje grizu, sišu krv i na koži uzrokuju otok, svrab i crvenilo.
Profesor Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta objašnjava da se Hrvatskom šire hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i mrežasta platanova stjenica (Corythuca ciliata). Obje vrste potiču iz Sjeverne Amerike, odakle su transportom stigle u Evropu, prenosi Index.hr.
Platanova stjenica prvi put je registrovana 1964. u Italiji, u okolini Padove, a sredinom 70-ih zabilježena je i u Zagrebu. Hrastova stjenica u Evropi je prvi put evidentirana 2000. godine, takođe u Italiji. Ovi sitni biljni nametnici, veličine od tri do četiri milimetra, šire se iz hladnijih područja u toplija pa su se danas udomaćili u umjerenim i suptropskim zonama.
Od biljojeda do napada na ljude
Iako su obje vrste stjenica biljojedi i hrane se biljnim sokovima, postoje dokazi da u određenim okolnostima, posebno tokom velikih vrućina, napadaju ljude i sišu im krv. Takvo ponašanje relativno je nova pojava i u Hrvatskoj još nije definitivno medicinski potvrđeno.
Prema studiji objavljenoj 2015. u američkom medicinskom časopisu JAMA Dermatology, posljednjih godina zabilježeno je više slučajeva u kojima su ugrizi platanovih stjenica kod ljudi izazvali dermatozu.
Nakon prijava o ubodima, naučnici su pod mikroskopom potvrdili ono što su očevici opisivali - stomak stjenice vidljivo se punio krvlju. Analiza DNK potvrdila je prisustvo ljudske krvi u probavnom sistemu insekata i nedvosmisleno identifikovala vrstu C. ciliata kao napadača.
Mogući prenosioci bolesti
Autori studije navode da kod većine ljudi ubod C. ciliata prođe nezapaženo i bez ozbiljnijih reakcija, ali kod nekih može uzrokovati plikove i svrab. Zasad nije istraženo zašto su ti prirodni biljojedi počeli sisati krv niti koliki se njihov udio prilagodio novim prehrambenim navikama.
"Potrebno je razmotriti mogućnost da C. ciliata ugrize više ljudi zaredom, što otvara mogućnost da postane prenosilac uzročnika zaraznih bolesti", pišu autori u časopisu JAMA.
"Invazija stjenica može imati zdravstvene posljedice, među kojima su neprijatni ubodi te kožne i sistemske reakcije. Ljekari bi trebalo da budu svjesni ovog insekta i njegove novoutvrđene sposobnosti sisanja krvi, koja može biti odgovorna za kožne lezije i svrab te uzrokovati stvarnu neprijatnost i tjeskobu", upozoravaju u komentaru svojih nalaza.
Vrućina kao okidač za ugrize
Rumunska naučnica Roksana Čičoj objavila je 2018. istraživanje koje pokazuje da platanove stjenice najviše grizu tokom najvećih vrućina.
"Tokom 2017. i 2018. u mnogim gradovima širom Rumunije, a posebno u Bukureštu, brojni građani, najviše djeca, zatražili su ljekarsku pomoć zbog alergijskih reakcija poput otoka, svraba i crvenila kože.
Preliminarni rezultati pokazali su da su stjenice najčešće grizle oko podneva. Približno 50 odsto osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30 odsto krvnu grupu 01. Čini se da je ponašanje sisanja krvi podstaknuto izuzetnom vrućinom", zabilježila je Čičoj.
I hrastove stjenice napadaju ljude
Na internetu trenutno nema relevantnih studija koje bi potvrdile da se i hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) ponašaju na sličan način. Ipak, na britanskoj stranici Observatree navodi se da su česte pritužbe građana na njihove ugrize.
"Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) štetočina je na stablima hrasta (Quercus spp.). Može usporiti njihov rast i oslabiti ih, zbog čega postaju podložniji drugim štetočinama i bolestima.
Ovaj nametnik može biti posebno štetan nakon nekoliko uzastopnih godina jake zaraze, u kombinaciji s drugim stresnim faktorima poput suše. U velikom broju ove stjenice mogu uznemiriti javnost, a vrlo su česte i prijave da 'grizu' ljude, što može uzrokovati dermatitis", navode stručnjaci.
S obzirom na to da obje vrste stjenica pokazuju veliku otpornost na insekticide i nepovoljne klimatske uslove, očekuje se da će susreti s njima u budućnosti biti sve češći. Trenutno su zabilježene u 14 hrvatskih županija.
