Američki novinar o Trampovoj politici prema BiH: Kockaju se s Dodikom jer vjeruju da ga mogu...

Američki novinar Čarls Kenedi (Charles Kennedy) objavio je za portal OilPrice tekst u kojem iznosi tvrdnje da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Trumpa) promijenila višedecenijski pristup prema Bosni i Hercegovini, navodno zbog interesa pojedinaca bliskih američkom predsjedniku.

Kenedi tvrdi da je BiH „sljedeća na Trampovoj meti“ te poteze Vašingtona (Washingtona) opisuje kao rizičnu strategiju zasnovanu na nedovoljnom poznavanju prilika u zemlji.

- Od druge polovine 2025. godine, Trampova administracija počela je razgrađivati ključne elemente dugogodišnje politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini, a sve zbog želje da se iz Hrvatske izgradi plinovod kojim bi se dopremao američki LNG, uz poslove koje posreduje nepoznata kompanija kojom upravljaju Trampovi lojalisti i koja naplaćuje dugovanja po ranije učinjenim uslugama - navodi se u ovom tekstu. 

Kenedi smatra da su takvi potezi već počeli utjecati na političku stabilnost BiH. 

- Administracija će pronaći dovoljno zvaničnika i biznismena spremnih djelovati protiv nacionalnog interesa, a Trampovi lojalisti vješti su u njihovom prepoznavanju. Također se ne boje prilično pasivnog stanovništva koje rijetko pravi probleme - piše Kenedi.

Prema njegovim navodima, dio strategije Vašingtona odnosio se i na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, uz procjenu da ga je moguće „kontrolisati“.

- Plan je izložen u lobističkom ugovoru koji je Republika Srpska potpisala s kompanijom RRB Strategies, na čijem je čelu bivši guverner Illinoisa i Trumpov saveznik Rod Blagojevich. Michael Flynn djelovao je na istom području Washingtona preko zasebne organizacije, Gold Institute for International Strategy, gdje je među njegovim zadacima bilo povezivanje Dodika s donosiocima odluka i utjecajnim ličnostima u Vašingtonu - naveo je.

Ukidanje sankcija Dodiku 
Kennedy kao prvi korak navodi političku rehabilitaciju Dodika. Tvrdi da je Vlada RS-a izdvajala milionske iznose za lobiranje te da je Trumpova administracija još tokom jeseni 2025. počela kontakte s Dodikom, koji su kasnije doveli do ukidanja sankcija njemu, njegovim saradnicima i članovima porodice.

Kao naredni potez navodi se oživljavanje projekta Južne interkonekcije. Prema Kenedijevim tvrdnjama, svega nekoliko sedmica nakon ukidanja sankcija počele su aktivnosti usmjerene na to da projekat preuzmu američki poslovni interesi.

- Već 20. novembra 2025. godine, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Džon Ginkel (John Ginkel) sastao se s liderima pet glavnih političkih stranaka u entitetu Federacija BiH i predložio novi model za Južnu interkonekciju: američka privatna kompanija razvijala bi, izgradila i upravljala plinovodom. Lideri Federacije BiH načelno su se složili s prijedlogom. Ambasada SAD-a saopćila je da bi američke investicije ubrzale izgradnju i omogućile Bosni i Hercegovini 'pristupačan i pouzdan' američki LNG. Američka kompanija tada nije bila imenovana. Četiri dana kasnije, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC registrovana je u saveznoj državi Vojming (Wyoming) - stoji u ovom tekstu.

Šta Kenedi tvrdi o Ameru Bekanu?
Poseban dio teksta posvećen je Ameru Bekanu, kojeg Kenedi predstavlja kao jednu od važnih veza između domaćih aktera i Trampovih saradnika.

- Bekan je lobista i 'fixer' koji, prema riječima međunarodnog konsultanta sa sjedištem u SAD-u i Sarajevu, djeluje iza kulisa za onoga ko ponudi najviše. Nova kompanija AAFS nastala je nakon što su Bekana u novi američki poduhvat uključili Trampov lični advokat Džesi Binol (Jesse Binnall) i brat Majkla Flajna (Michaela Flynna), Džo Flejn (Joe Flynn). Nisu angažovali Bekana zbog njegovog iskustva u izgradnji ili upravljanju energetskom infrastrukturom, kojeg on uopće nema. Uključili su ga zbog njegovih veza, lobističkih sposobnosti i utjecaja na sklapanje vladinih ugovora - piše u tekstu na portalu OilPrice.

Kenedi navodi da AAFS nema iskustvo u građevinskim projektima te da je, prema njegovoj interpretaciji, riječ prvenstveno o posredniku koji bi profitirao od koncesije, dok bi izvođenje radova preuzele druge kompanije, među kojima se spominje Bechtel.

Istovremeno problematizira način na koji je AAFS uključen u projekat i izostavljanje kompanije BH Gas, tvrdeći da je cijeli proces bio nedovoljno transparentan.

- Netransparentnost seže mnogo dalje od samog vlasništva nad kompanijom AAFS. Bosna i Hercegovina ne otkriva sve osobe koje stoje iza kompanije, odakle dolazi sav novac, koje će kompanije izvoditi radove, niti koliki dio vrijednosti projekta će AAFS i njeni dioničari zadržati za posredovanje u njegovoj realizaciji - piše u ovom tekstu, uz tvrdnju da projekt vrijedi 1,5 milijardi eura.

Prema Kenediju, AAFS je u međuvremenu počeo širiti interesovanja u BiH, uključujući i potencijalne koncesije za aerodrome.

OHR kao nova tačka spora
Kenedi dalje tvrdi da je dio američke strategije bio i pritisak na Ured visokog predstavnika (OHR) i tadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christiana Schmidta).

Posebno se osvrće na pitanje državne imovine BiH, smatrajući da bi njeno rješavanje moglo biti povezano s planovima za izgradnju plinovoda.

- Šmit je imao moć da prekine zastoj. Kao visoki predstavnik, mogao je upotrijebiti bonske ovlasti i nametnuti zakon bez čekanja da političke institucije Bosne i Hercegovine postignu dogovor. Ali Šmit nije želio nametnuti trajnu podjelu državne imovine - piše u ovom tekstu.

Kenedi navodi da je Šmitov stav predstavljao prepreku jer nije podržavao rješenje koje bi, prema njegovim tvrdnjama, odgovaralo interesima Vašingtona i Dodika.

- To odbijanje bilo je posebno nezgodno jer bi rješenje moglo istovremeno riješiti dva problema za Vašington. Moglo bi osigurati zemljište potrebno za plinovod AAFS-a, dok bi Dodiku dalo nešto što je godinama zahtijevao: kontrolu Republike Srpske nad državnom imovinom koja se nalazi unutar entiteta. Šmit je ranije koristio svoje ovlasti kako bi spriječio Dodika da učini upravo to. Godine 2022. suspendirao je zakon Republike Srpske kojim je entitet pokušao prisvojiti državnu imovinu, insistirajući da je Bosna i Hercegovina, a ne Republika Srpska, nadležna za raspolaganje njome - navedeno je.

Kenedi dalje piše da je pritisak SAD-a doveo do Šmitove ostavke, nakon čega je nastao novi spor oko izbora njegovog nasljednika. Kao jedan od kandidata spominje Antonija Zanardija Landija, za kojeg autor tvrdi da je obećao rješavanje pitanja državne imovine.

- Predstavnik AAFS-a rekao je visokim bosanskohercegovačkim parlamentarcima da će problem državne imovine biti riješen kada Landi postane visoki predstavnik. Landijev vlastiti program nije objasnio na koji način bi se on bavio državnom imovinom - piše u ovom tekstu.

Nakon neslaganja SAD-a i Evropske unije oko izbora novog visokog predstavnika, na funkciju vršioca dužnosti imenovan je Luj Krišok (Louis Crishock).

- Ovo je sada postala igra čekanja, što također čini Krišok ključnim čovjekom za odluku o sudbini plinovoda, iako njegove dosadašnje izjave, zajedno s činjenicom da je od 2024. godine karijerni diplomata u OHR-u, ne ukazuju na to da aktivno nastoji sarađivati s Trumpom u pogledu korištenja svojih bonskih ovlasti za rješavanje pitanja državne imovine i otvaranje puta planovima AAFS-a za izgradnju plinovoda - navodi se.

Kenedi kritikuje odnos prema Dodiku
U završnom dijelu teksta Kennedy se posebno osvrće na odnos Trampove administracije prema Dodiku. Smatra da je strategija bila zasnovana na procjeni da se lider SNSD-a može kontrolisati.

- Otkako je Tramp pustio Dodika s lanca, stvari ne idu onako glatko kako je Tramp očekivao, a Dodik je životinja koju on ne može nužno kontrolirati. Vašingtonovo kockanje s Dodikom već se počelo raspadati nekoliko sedmica nakon ukidanja sankcija. Do januara je ponovo otvoreno zagovarao secesiju i prkosio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. U februaru je posjetu SAD-u iskoristio da Sarajevo nazove 'neprijateljem Republike Srpske' i zatraži protjerivanje visokog predstavnika. Do marta je dvostranačka grupa američkih zastupnika tražila od Trampove administracije da ponovo uvede sankcije, upozoravajući da je skidanje sa liste sankcioniranih ohrabrilo Dodika - napisao je Kenedi.

Američki novinar na kraju navodi da je ovo tek prvi tekst u nizu koji planira objaviti o odnosu Trampove administracije prema Bosni i Hercegovini.