Ko ne smije jesti paradajz? Ako imate jedno od ovih stanja, mogao bi vam pogoršati simptome

Ko ne bi trebao jesti paradajz i zašto?

Opća preporuka za zdravu prehranu je da svakodnevno jedemo raznovrsno povrće, koje bi trebalo zauzimati barem polovinu tanjira. Na taj način unosimo dovoljno vlakana, vitamina, minerala, antioksidansa i drugih korisnih nutrijenata.

Ipak, ove preporuke ne odgovaraju svima. Osobe koje imaju određene zdravstvene probleme, alergije ili intolerancije trebaju prilagoditi prehranu svojim potrebama.

Jedna od namirnica koja nekim ljudima može stvarati probleme je paradajz. Iako je bogat vitaminom C, kalijem i likopenom, ne odgovara svima.

Ko bi trebao biti oprezan s paradajzom?
Poseban oprez preporučuje se osobama koje imaju:

-GERB i izražen refluks,
-određene bolesti bubrega i bubrežne kamence,
-intoleranciju na histamin,
-aktivnu fazu upalnih bolesti crijeva.

Kod osoba koje pate od jakog refluksa ili GERB-a, paradajz može pojačati žgaravicu i iritaciju jednjaka. Prirodne kiseline koje sadrži mogu utjecati na mišić koji sprječava vraćanje želučanog sadržaja.

Osobe s bubrežnim bolestima također trebaju biti oprezne. Paradajz sadrži dosta kalija, a kod određenih bolesti bubrega organizam ga teže izlučuje. Također sadrži oksalate koji kod osoba sklonih bubrežnim kamencima mogu biti problem.

Kod intolerancije na histamin, paradajz nekim osobama može izazvati ili pojačati simptome poput glavobolje, probavnih tegoba i osipa.

Osobe s upalnim bolestima crijeva, posebno tokom aktivne faze Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, mogu osjetiti pogoršanje simptoma. Sjemenke, kožica i vlakna paradajza mogu dodatno iritirati već upaljenu sluznicu.

Važno je naglasiti da paradajz ne uzrokuje ove bolesti, već kod nekih osoba može pogoršati već postojeće simptome.

Kako izgleda alergija na paradajz?

Alergija na paradajz nije naročito česta, ali osobe koje je imaju trebaju ga izbjegavati. Za razliku od intolerancije, alergija uključuje reakciju imunološkog sistema i simptomi se najčešće pojavljuju brzo nakon konzumacije.

Mogu se javiti svrbež, trnci ili oticanje usana, jezika i grla, osip, crvenilo, ali i probavne tegobe poput grčeva, mučnine, povraćanja i proljeva. Mogući su i respiratorni simptomi, poput kihanja, kašlja i curenja nosa.

Ako se pojave ozbiljniji simptomi, posebno otežano disanje ili oticanje grla, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Ako nakon jela paradajza osjetite samo težinu u želucu nekoliko sati kasnije, vjerovatnije je da se radi o intoleranciji ili osjetljivosti na njegovu kiselost, a ne o alergiji.

Kako paradajz utiče na probavu?

Kod zdravih osoba paradajz može imati pozitivan učinak na probavu. Bogat je vodom i vlaknima, pa može pomoći kod zatvora i potaknuti rad crijeva.

S druge strane, kod osoba s upalnim bolestima crijeva njegova kiselost može dodatno iritirati sluznicu i izazvati grčeve, plinove i osjećaj nelagode. Osobe s određenim probavnim tegobama mogu teže podnositi i kožicu i sjemenke.

Za zdrave osobe koje nemaju ograničenja, jedna srednja rajčica, odnosno oko 150 grama, može biti sasvim dovoljna dnevna porcija. Kada je riječ o cherry paradajzu, porcija odgovara otprilike jednoj šaci.

Način pripreme također može biti važan. Ako želite sačuvati više vitamina C, bolje je jesti paradajz svjež. Za veću iskoristivost likopena, prednost ima termički obrađen paradajz, posebno uz dodatak maslinovog ulja.

U konačnici, paradajz je zdrava namirnica za većinu ljudi, ali kao i kod svake hrane, umjerenost i raznovrsna prehrana su najbolji izbor.