Zamka za one koji će naslijediti imovinu roditelja: ‘Saznali smo za to tri godine nakon ostavinske’

Vijesti
Zamka za one koji će naslijediti imovinu roditelja: ‘Saznali smo za to tri godine nakon ostavinske’

Ustupanje nasljednog dijela može biti prava zamka — mnogi to potpišu ne znajući da time mogu ostati bez prava na imovinu koja tek treba biti otkrivena. Upravo takav slučaj opisuje čitatelj koji se obratio pravnim stručnjacima Sindikata umirovljenika Hrvatske. 

Ustupio je svoj nasljedni dio roditeljske kuće bratu, prije diobe nasljedstva. Tri godine nakon ostavinske rasprave obitelj je otkrila da je majka bila vlasnica zemljišta naslijeđenog od svojih predaka, a koje u trenutku rasprave nitko nije znao za njega. Pitanje je jednostavno — ima li pravo na dio te novotkrivene imovine?

“Ustupio sam svoj nasljedni dio roditeljske kuće bratu, prije diobe nasljedstva. Od ostavinske rasprave je prošlo tri godine i sada smo otkrili da je moja majka vlasnik neke zemlje koju je naslijedila od svojih predaka. Imam li pravo na dio te imovine?”, pitao je. Prema odgovoru pravnih stručnjaka Sindikata umirovljenika Hrvatske, ima.

Što kaže zakon?
Prema Zakonu o nasljeđivanju, svaki sunasljednik može prenijeti svoj nasljedni dio na drugog sunasljednika prije diobe nasljedstva, potpuno ili djelomično. Ugovor o takvom prijenosu mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca, solemniziran od javnog bilježnika ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

Međutim, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije bila navedena u tom rješenju, mora se ponovo provesti ostavinska rasprava — i to upravo u slučajevima kada se neki nasljednik odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

Savjet je stoga jasan: potrebno je podnijeti zahtjev za ponovno provođenje ostavinske rasprave zbog naknadno pronađene imovine, čime se otvara mogućnost ostvarivanja prava na nasljedstvo tog dijela.

Nije rijetka pojava
U Hrvatskoj je ovakvih situacija više nego što se čini. Stari katastarski upisi i zemljišne knjige dugo su bili neusklađeni, a mnoštvo parcela vodilo se na precima koji su odavno preminuli i nikada nisu ušli ni u jednu ostavinu. Šumske čestice, livade, zapušteni vinogradi — takva imovina zna iznenaditi i samu obitelj, ponekad i desetljećima nakon što se mislilo da je nasljeđivanje odavno završena priča.

Vrijedi napomenuti i da mnogi miješaju dvije pravno različite stvari — ustup nasljednog dijela i odricanje od nasljedstva. Radi se o različitim pravnim institutima s različitim posljedicama, pa je prije potpisivanja bilo čega uvijek preporučljivo konzultirati se s javnim bilježnikom ili odvjetnikom.

Novo