Glavni grad tone toliko brzo da se cijela država seli hiljadu kilometara dalje
Džakarta je najbrže tonući veliki grad na svijetu. Sjeverni dijelovi se spuštaju i do 25 centimetara godišnje, a oko 40 posto grada već je ispod nivoa mora. Indonezija zbog toga gradi novu prijestolnicu na drugom ostrvu.
U Džakarti i njenoj okolini živi preko 30 miliona ljudi.
Grad leži na močvarnom tlu uz Javansko more, a kroz njega protiče trinaest rijeka.
U sjevernim dijelovima zgrade se vidljivo naginju, ceste se talasaju i pucaju, a dio stanovnika danas živi četiri metra ispod nivoa mora.
Zašto tone
Prvi odgovor koji se nudi je rast nivoa mora, ali to nije glavni uzrok.
More se diže tri do četiri milimetra godišnje. Tlo se spušta desetinama puta brže od toga.
Pravi razlog je pod zemljom. Gradski vodovod ne stiže do velikog dijela stanovništva, pa ljudi i firme kopaju vlastite bunare i crpe podzemnu vodu.
Kada se voda izvuče, slojevi gline i pijeska pod gradom se sabijaju, i grad tone. Neki kvartovi spustili su se za četiri metra od sedamdesetih godina.
Odluka koja je uslijedila
Godine 2019. tadašnji predsjednik Džoko Vidodo objavio je da se prijestolnica seli.
Novi grad zove se Nusantara i gradi se u pokrajini Istočni Kalimantan, na ostrvu Borneo, oko hiljadu kilometara od Džakarte.
Procijenjeni trošak je preko 30 milijardi dolara, gradnja je počela 2022, a prva faza treba biti gotova do 2045.
Selidba je zvanično obilježena 17. augusta 2024, na Dan nezavisnosti.
Šta to ne rješava
Vrijedi biti precizan oko toga šta preseljenje jeste, a šta nije.
Ono premješta sjedište vlasti, ali ne premješta ljude. Džakarta ostaje privredno središte zemlje i u njoj i dalje živi ogroman broj stanovnika.
Heri Andreas, geolog s Tehnološkog instituta u Bandungu, upozorio je i na granicu odbrambenih rješenja. Gradnja morskog zida je neizbježna, rekao je, ali će s vremenom i taj zid potonuti, pa će se poplave vratiti.
Struka se uglavnom slaže da bi jedino trajno rješenje bilo dovesti pouzdanu vodu iz vodovoda do svih, kako bi ljudi prestali crpiti iz zemlje. Do tada, procjene govore da bi četvrtina grada mogla biti pod vodom prije 2050. godine.
