Tramp dao zeleno svjetlo: Saudijska Arabija korak bliže nuklearnoj moći
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) odobrio je nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom koji bi ovom kraljevstvu mogao omogućiti obogaćivanje vlastitog goriva za civilne reaktore.
Ipak, sporazum zaobilazi strogi "zlatni standard" međunarodnog nadzora, što je već izazvalo oštre reakcije i zabrinutost zbog moguće trke u naoružanju na Bliskom istoku.
Američko Ministarstvo energetike saopštilo je u srijedu poslijepodne da je sporazum potpisan, a sada će biti proslijeđen Kongresu na obaveznu reviziju.
Riječ je o takozvanom "Sporazumu 123", koji će važiti 30 godina. Prema riječima američkih zvaničnika, američke kompanije će pružati tehnologiju i stručno znanje za razvoj saudijskog nuklearnog programa.
Međutim, sporazum bi mogao izazvati brojne kontroverze, kako u samim Sjedinjenim Američkim Državama, tako i u široj regiji Bliskog istoka. Sposobnost obogaćivanja nuklearnog goriva, iako deklarativno u civilne svrhe, u teoriji otvara vrata za stvaranje nuklearnog oružja.
Američki ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) branio je potpisivanje tvrdeći da on "održava najviše standarde nuklearne sigurnosti i neširenja naoružanja".
Kako će funkcionisati proces?
Prije početka bilo kakvog obogaćivanja uranijuma, zajednički američko-saudijski tim bi prvo procijenio komercijalnu isplativost i opravdanost.
Prema dogovoru, Amerikanci bi gradili postrojenja bez direktnog prenošenja najosjetljivije tehnologije Saudijskoj Arabiji. Sporazum također zabranjuje Rijadu razvoj vlastite tehnologije obogaćivanja ili njenu kupovinu od trećih država u narednoj deceniji.
Ono što najviše brine kritičare jeste ograničen broj inspekcija. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su 2009. godine potpisali ugovor po "zlatnom standardu", Saudijska Arabija nije u obavezi potpisati Dodatni protokol s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Saudijci su to godinama odbijali, strahujući da bi međunarodni inspektori teoretski mogli dobiti pristup svetom gradu Meki ili kraljevskim palatama. Umjesto toga, dogovoren je bilateralni sporazum o zaštiti koji sada treba proći odobrenje IAEA-e.
Geopolitika i strateški interesi
Pobornici sporazuma ističu da on otvara unosno tržište za američku nuklearnu industriju te istovremeno sprečava rivale poput Kine i Rusije da preuzmu primat.
Iz američkog Ministarstva energetike navode da je ovo početak višemilijarderskog partnerstva koje će donijeti dobro plaćene poslove i dugoročni ekonomski rast.
Iz ambasade Saudijske Arabije u Vašingtonu poručili su da dogovor "odražava zajedničku viziju o proširenju saradnje u energetici i tehnologijama budućnosti".
Ipak, komšiluk budno prati svaki korak. Izrael, za koji se općenito vjeruje da posjeduje neprijavljeno nuklearno oružje, odavno zazire od saudijskog pristupa ovim tehnologijama.
S druge strane, Iran, glavni saudijski rival, već posjeduje zalihe obogaćenog uranijuma. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman ranije je kategorično izjavio da će tražiti nuklearno oružje ukoliko ga Iran ikada proizvede.
Strah od nuklearne trke
Ideja o ovom sporazumu aktivna je godinama. O njemu se pregovaralo i za vrijeme administracije Džoa Bajdena kao o dijelu šireg plana normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, ali je sve pauzirano nakon rata u Gazi.
Razgovore je nedavno ponovo pokrenula administracija Donalda Trampa.
Sada je na potezu američki Kongres koji može blokirati dogovor ukoliko i Predstavnički dom i Senat izglasaju rezoluciju o neodobravanju.
Očekuju se burne reakcije, a demokratski senator Ed Markeј (Ed Markey) već je oštro kritikovao dogovor, upozoravajući da bi on mogao - omogućiti širenje nuklearnog oružja i zapaliti trku u naoružanju u regiji -
Slično mišljenje dijeli i Henri Sokolski, šef neprofitnog Edukativnog centra za politiku neširenja naoružanja, koji je postavio ključno pitanje:
- Kakav će novi standard ovaj saudijski dogovor postaviti za UAE, Tursku i Egipat.
